Objavljeno

Serija webinara SGAC Hrvatska, Epizoda 4: Od Sputnika do Starlinka – Svemir i Poduzetništvo

Serija online predavanja „SGAC Hrvatska“ ima za cilj nadahnuti i motivirati studente i mlade stručnjake u Hrvatskoj i šire u razvoju karijere u svemirskoj industriji. Pridružite nam se na četvrtoj epizodi o svemiru i poduzetništvu!

Inspirirani motivacijskim pričama nadarenih članova SGAC-a iz cijelog svijeta, tim SGAC-a u Hrvatskoj želi donijeti isto oduševljenje svemirom i osobnim razvojem i u Hrvatsku.

Serija od 8 online predavanja ugostit će lokalne stručnjake iz različitih područja poput svemirske znanosti i inženjerstva, politike, poduzetništva i drugih, te im pružiti priliku da prezentiraju svoje projekte, ideje i iskustva svojim vršnjacima.

Svi su dobrodošli sudjelovati, a na kraju svakog predavanja predviđeno je vrijeme za pitanja i odgovore.

A3 ima jasno postavljen cilj kontinuirano podržavati mlade generacije svih uzrasta – od osnovnoškolaca i srednjoškolaca do studenata i mladih stručnjaka. Iz tog razloga, A3 pokreće projekte i druge srodne aktivnosti kako bi mladi u Hrvatskoj mogli steći znanje, praktično iskustvo i vještine koje će im biti potrebne na budućem radnom mjestu – u svemirskoj znanosti ili industriji. A3 od svog osnutka prati i podržava rad SGAC-a u Hrvatskoj. Mladi ali i oni iskusniji članovi A3-a u ovom projektu zajedno sa timom SGAC-a surađivati će u pripremi sadržaja i organizaciji i provedbi online predavanja.

Ovim Vas putem toplo pozivamo da nam se pridružite!

Sva predavanja biti će održana na hrvatskom jeziku. Sva predavanja biti će održana online. Moguće je sudjelovanje uz prethodnu registraciju.

Četvrta epizoda pokrit će temu svemirskog biznisa što uključuje razgovor o povijesnoj perspektivi i ekonomskoj pozadini, razvoj svemirske tehnologije i inovacija, kao i industrijske trendove, posebno u NewSpace ekonomiji. Razgovarati ćemo o perspektivi razvoja svemirskog biznisa u Hrvatskoj i regiji i koji su programi financiranja dostupni. Bit će spomenute mogućnosti sudjelovanja na natjecanjima za mlade profesionalce u svemirskom sektoru. Budite tamo i pridružite se razgovoru.

Predavači četvrte epizode su:

Jeremija Hranjec, mag. geog. – iskusni voditelj projekata i konzultant za inovacije u Poslovnom inkubacijskom centru Europske svemirske agencije (ESA BIC Austria), koji ima bogato iskustvo u radu sa startup-ovima u svemirskoj industriji.

Mirta Medanić, mag. ing. ele. – voditeljica programa u tvrtci Amphinicy Technologies iz Zagreba i Luksemburga, koja ima preko 5 godina iskustva u pisanju i vođenju projekata sufinanciranih sredstvima iz EU fondova.

Webinar će završiti serijom pitanja i odgovora. Svaki sudionik moći će postaviti pitanje – stoga nemojte to propustiti!

Objavljeno

Ovo je čovjek koji stoji iza prvog hrvatskog satelita

Hrvatski satelit u svemiru 2023. godine – najava je to koja je ovih dana odjeknula u domaćoj javnosti, nakon što je predstavnike Jadranske aero-svemirske asocijacije (A3) na Pantovčaku primio predsjednik Republike Zoran Milanović.

Ta nevladina, neprofitna i neovisna udruga registrirana u veljači 2018. između ostalog za cilj ima poticati obrazovanje te istraživanje i razvoj u aero-svemirskom sektoru, a u svom prvom projektu žele konstruirati, montirati i lansirati prvi hrvatski satelit tipa CubeSat 2U s kamerom koja će fotografirati Hrvatsku s visine od 550 km, donosi Magazin HRT.

– Računamo da bi lansiranje bilo u drugom kvartalu 2023. godine, rekao je u razgovoru za HRT-ov portal predsjednik A3 Slobodan Bosanac.

Do lansiranja bi čak moglo doći i prije – ovisno o financijama.

– Sve jako ovisi o dotoku novca. Ako mi sada skoro dobijemo dotok novca, onda bi se sve to skupa moglo ubrzati, kaže Bosanac.

Ovaj 74-godišnji fizičar rođen je u Zagrebu, gdje je 1968. diplomirao na PMF-u, a doktorirao je 1972. na Sveučilištu u Sussexu. Dobitnik je dvije hrvatske državne nagrade u znanosti (1997. i 2013. godine), a između ostalog je obnašao dužnost predsjednika Hrvatskog astronomskog društva od 2008. do 2012. te voditelja ureda hrvatske podružnice Swiss Space Systems (S3), tvrtke koja je stajala iza nikad realiziranog projekta izgradnje svemirske luke u Udbini.

Trenutno ga zaokuplja prvi hrvatski satelit – Perun I. Nazvan po slavenskom bogu groma i munje, sad je pred završetkom druge faze, u kojoj se radilo na komponentama i njihovom povezivanju, a iduća je faza izrada inženjerskog modela. CubeSat 2U je minijaturni satelit za svemirska istraživanja čije su dimenzije 10×10×20 cm. Bit će opremljen CMOS RGB kamerom koja je već spremna, a proizvela ju je domaća tvrtka Geolux. Bosanac objašnjava da takvi sateliti, koji imaju vijek trajanja od oko četiri godine, mogu imati razne namjene, poput ekoloških, za promatranje Jadrana, sigurnosnih, za katastrofe…

Do odluke o mjestu lansiranja još nisu došli jer za to trebaju konkretni termin, koji će vjerojatno odrediti za oko dva mjeseca. Kao jednu od opcija Bosanac spominje i tvrtku SpaceX Elona Muska. Hrvatska, pak, nije među njima.

– To se ne može u Hrvatskoj, to niti u Europi nema. Europska svemirska agencija lansira u Francuskoj Gvajani, Italija ima lansirnu rampu na platformi u Africi, Amerikanci imaju u Floridi i Kaliforniji… Oni koji će vam lansirati su ESA u manjoj mjeri, Rusija, Kina, Indija i Amerika. Pogotovo SpaceX, može se preko njega, kaže Bosanac.

Cijena između 1,5 i 2 milijuna kuna

Cijena cijelog projekta s lansiranjem, procjenjuje, bila bi između 1,5 i 2 milijuna kuna. Izvor financija zasad su donacije – dosad je prikupljeno tek 30.000 kuna. 100 eura donirao je direktor austrijske svemirske agencije. Iako nezadovoljan dosadašnjim angažmanom Vlade oko projekta, Bosanac nije bez optimizma.

– U zadnje vrijeme Ministarstvo znanosti otvorilo nam je vrata. Rekli su nam da napravimo prijedlog projekata, to upravo pišemo. Taj dogovor je bio prije jedno dva tjedna, prije toga praktički nije bilo odgovora, kaže Bosanac.

– Moram priznati da interes postoji i ipak se počinje razvijati, dodaje, ističući kako projekt može imati pozitivan učinak ne samo na obrazovanje i znanost, već i hrvatsko gospodarstvo. Jedan od ciljeva cijelog projekta je uklapanje Hrvatske u svjetski razvoj svemirske tehnologije i komercijalizaciju svemira, ali i pokretanje prvog hrvatskog svemirskog programa. Kao pozitivan primjer na koji bi se Hrvatska mogla ugledati Bosanac ističe Izrael.

– Izrael je nekad bio pojam za naranče i grejpfrut. Danas su među prvima u svijetu po tehnologiji, kaže.

3D model satelita Perun I, foto: Matija Makoter / A3

Pomak nabolje mogao bi se dogoditi nakon nedavnog susreta delegacije A3 sa Zoranom Milanovićem. Sudeći prema Bosančevim riječima, predsjednik ima veliku naklonost prema projektu i sastanak je prošao jako dobro, o čemu svjedoči i činjenica da je trajao 20 minuta duže nego što je bilo predviđeno protokolom.

– Bilo je izvanredno, kaže.

– On ne može puno napraviti jer on nije u Vladi. On može dati preporuke i to je rekao da definitivno želi, dodaje Bosanac.

U timu i bivši zapovjednik HRZ-a

U konzorciju A3 među ostalima su Institut Ruđer Bošković, PMF, Algebra i sisački Centar za svemirsku i inovativnu tehnologiju. Potonji bi dugoročno mogao imati važnu ulogu u projektu, iako Bosanac kaže da se zbog potresa u posljednje vrijeme aktivnost ondje malo usporila. Među najmlađim članovima tima koji radi na projektu su studenti Matija Makoter, Luka Korov i Filip Kisić s FSB-a, FER-a, odnosno Algebre. Predsjednik Nadzornog odbora i savjetnik za zrakoplovstvo, obranu i sigurnost je Viktor Koprivnjak, general bojnik zrakoplovstva u mirovini, među čijim se nekadašnjim funkcijama ističu one zapovjednika Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i pomoćnika ministra obrane. Dužnost tajnika A3 obnaša Danko Kočiš, koji je trenutno i SDP-ov kandidat za gradonačelnika Đakova na predstojećim lokalnim izborima. Međutim, Bosanac kaže da projekt nema političku pozadinu.

– Mi uopće ne pričamo o politici. Apolitični smo. Politika uopće nije na tapeti kod nas, kaže.

Najava lansiranja prvog hrvatskog satelita u poslovičnom sumnjičavom hrvatskom društvu kod nekih je očekivano dočekana sa skepsom. Međutim, Bosanac se na negativne komentare pretjerano ne obazire, već ih pomirljivo odbacuje.

Hrvatski satelit kao tema se pojavio nedugo nakon što je potvrđeno da je na Mars sletio NASA-in rover Perseverance, o čemu Bosanac govori s entuzijazmom (“To je odlična stvar”), ali i skepsom kad se radi o pronalasku života.

– Nisam siguran. Rekao bih 90 posto da nema života, ali čovjek uvijek ostane iznenađen nečime, kaže Bosanac.

Skeptičan je i oko odlaska ljudi na Mars, pri čemu kao probleme posebno ističe vakuum, zbog kojeg bi ljudi stalno trebali biti u zatvorenom, te to što je ondje gravitacija trećina zemaljske, što bi dovelo do atrofije mišića koja bi se mogla izbjeći jedino prečestim vježbanjem.

– Otići na Mars s današnjim načinom pogona, to je kemijski pogon… Može se otići. Jedanput. Pitanje je hoće li se vratiti. Radi se o tome da putovanje traje šest mjeseci, morate na Marsu biti godinu dana, da bi Mars došao na pravu poziciju u odnosu na Zemlju da se može vratiti, i opet šest mjeseci natrag. Znači, dvije godine. Dvije godine u vakuumu, objašnjava Bosanac.

Hrvatska na Mjesecu?

Upitan bi li Hrvatska mogla sudjelovati u takvom projektu Bosanac ponovno navodi primjer Izraela, gdje je jedna asocijacija poput njihove napravila rover za Mjesec za 100 milijuna dolara, od čega je čak 90 milijuna došlo od donacija.

– Oni sada rade drugi projekt, s dva rovera za Mjesec. Razgovarao sam s direktorom, pozvali su me da se u Hrvatskoj priključimo razvoju, da bi Hrvatska platila stanovite, recimo, komponente i da bi naši ljudi, pogotovo mladi, išli tamo i radili na tom razvoju. Hrvatska bi onda imala šansu da dođe na Mjesec, kaže Bosanac.

Slobodan Danko Bosanac, foto: Goran Stanzl / PIXSELL

Priča o prvom hrvatskom satelitu mnoge bi mogla podsjetiti na projekt svemirske luke u Udbini, koji je sredinom prošlog desetljeća privukao nemalu količinu pozornosti. Upravo je Bosanac poveznica između ta dva projekta, jer bio je voditelj ureda hrvatske podružnice S3. Koncept švicarske tvrtke osnovane 2012. godine bio je lansiranje satelita pomoću shuttlea postavljenog na zrakoplov – za razliku od lansiranja raketama koje je, kako kaže Bosanac, izuzetno neefikasno. MORH je ustupio 100 tisuća kvadrata te pistu koja se trebala produljiti. Međutim, do realizacije nije došlo.

Bosanac je u taj projekt ušao 2013. godine, a iz njega izašao razočaran 2017. Ipak ne žali zbog svog sudjelovanja, na koje se odlučio nakon nešto premišljanja i posjeta Švicarskoj.

– Postavio sam jedan uvjet – da ne budem tamo samo građevinski poduzetnik, nego sam rekao da bi se ovdje trebala razviti svemirska tehnologija i znanost. Koncept svemirske luke u Udbini bio je prihvat tih lansiranja i posebna zgrada za razvoj svemirske tehnologije. I oni su pristali. Potom sam počeo skupljati ljude, skupilo se nas 15-20, i počeli smo razvijati ideje. Međutim, onda su oni bankrotirali, prisjeća se Bosanac, ističući kako je u cijelom projektu volontirao te da nije bio plaćen.

Swiss Space Systems službeno je bankrotirao 2017. godine, a u medijima se pojavila vijest da je osnivač Pascal Jaussi – koji je nazočio predstavljanju projekta u Zagrebu 2015. godine – otet i zapaljen. Potom su se pojavile tvrdnje da je napad zapravo insceniran, u što vjeruje i Bosanac. Jaussi je optužbe odbacio. Shuttle još uvijek postoji i nalazi se kod tvrtke Dassault u Francuskoj.

– To je bila velika šteta jer taj koncept je po mom mišljenju bio jako dobar, rezimira Bosanac.

S mnogim stručnjacima koje je bio okupio za S3 sad radi na novom projektu koji bi Hrvatsku mogao odvesti u nova prostranstva. Svemir mu je, kaže, oduvijek bio inspiracija, ali nije to jedino što ga gura naprijed.

– Tjera me upravo taj entuzijazam da se nešto napravi u Hrvatskoj, zaključuje.

Objavljeno

Serija webinara SGAC Hrvatska, Epizoda 3: Svemir nije težak – svemirski sustavi i inženjerstvo

Serija online predavanja „SGAC Hrvatska“ ima za cilj nadahnuti i motivirati studente i mlade stručnjake u Hrvatskoj i šire u razvoju karijere u svemirskoj industriji. Pridružite nam se na trećoj epizodi o svemirskom inženjerstvu i tehnologijama!

Inspirirani motivacijskim pričama nadarenih članova SGAC-a iz cijelog svijeta, tim SGAC-a u Hrvatskoj želi donijeti isto oduševljenje svemirom i osobnim razvojem i u Hrvatsku.

Serija od osam online predavanja ugostit će lokalne stručnjake iz različitih područja poput svemirske znanosti i inženjerstva, politike, poduzetništva i drugih, te im pružiti priliku da prezentiraju svoje projekte, ideje i iskustva svojim vršnjacima.

Svi su dobrodošli sudjelovati, a na kraju svakog predavanja predviđeno je vrijeme za pitanja i odgovore.

Udruga A3 kontinuirano podržava mlade generacije svih uzrasta, pokreće projekte i druge aktivnosti kako bi mladi u Hrvatskoj stekli znanje, iskustvo i vještine koje su potrebne u svemirskoj znanosti i industriji. Udruga A3 od samog osnutka prati i podržava rad članova SGAC-a u Hrvatskoj. Svi članovi A3-a,  kako novi tako i iskusniji, surađuju s timom SGAC-a u pripremi sadržaja, organizaciji te provedbi online predavanja. Ovim Vas putem toplo pozivamo da nam se pridružite!

Sva online predavanja biti će održana na hrvatskom jeziku. Moguće je sudjelovanje uz prethodnu registraciju.

Treći webinar u ovoj seriji biti će o svemirskom inženjerstvu i svemirskim tehnologijama, uključujući svemirske sustave poput satelita, raketa i drugih svemirskih letjelica. Naši gosti, odabrani profesionalci sa sjedištem u različitim gradovima Hrvatske, govorit će o svojim projektima i iskustvima. Na ovom ćemo webinaru pokušati pokazati da poslovni i profesionalni uspjesi u svemirskoj industriji nisu nedostižni kada – učimo, eksperimentiramo i surađujemo.

Predavači treće epizode su predstavnici tvrtki i projekata u Hrvatskoj koji razvijaju tehnologije primjenjive u izgradnji svemirske infrastrukture. Na webinaru ćete moći saznati više i o projektu Perun I, razvoju i lansiranju prvog hrvatskog nano-satelita.

Webinar će završiti serijom pitanja i odgovora. Svaki sudionik moći će postaviti pitanje – stoga nemojte to propustiti!

Voditeljica treće epizode: Mirta Medanić, SGAC Alumna, Nacionalna kontakt osoba u Hrvatskoj (lipanj 2017. – veljača 2021.)

Objavljeno

Predstavnici Jadranske aero-svemirske asocijacije A3 razgovarali s Predsjednikom Milanovićem

Predsjednik Republike Zoran Milanović primio je predstavnike Jadranske aero-svemirske asocijacije A3, nevladine, neprofitne i neovisne udruge koja je osnovana s ciljevima poticanja istraživanja i razvoja u aero-svemirskom sektoru, posredovanja u projektima kao „point of contact“, obrazovanja i savjetovanja te međunarodne suradnje.

Predstavnici Asocijacije na sastanku su upoznali predsjednika Milanovića sa svojim aktivnostima i suradnjom sa stručnjacima u tvrtkama i institucijama iz sektora znanosti i obrazovanja, a koji su voljni sudjelovati u aero-svemirskom programu Republike Hrvatske kroz osmišljavanje i izvedbu projekta u Hrvatskoj i na međunarodnoj razini.

Razgovaralo se i o razvijanju, montiranju i lansiranju prvog hrvatskog satelita 2U CubeSat pod nazivom projekt „Perun 1“. Govoreći o projektu „Perun 1“ rekli su kako im je plan lansirati u lipnju 2023. te su predsjednika Milanovića upoznali s troškovima lansiranja satelita. Naglasili su kako je lansiranje njihov kratkoročni cilj, no da rade sa studentima i mladima koje žele podučiti svim segmentima organizacije i provedbe ovakvog projekta jer im je dugoročan cilj edukacija i otvaranje sveučilišnog smjera.

U izaslanstvu Jadranske aero-svemirske asocijacije A3 bili su predsjednik prof. dr. sc. Slobodan Danko Bosanac, savjetnik za srednje školstvo Stevče Arsoski, voditeljica projekta Perun 1 Mirela Obrić, student VU Algebra i tehnički voditelj Projekta Perun 1 Filip Kisić te savjetnica za inovacije i poslovno planiranje A3 Ida Srdić.

FOTO: Ured predsjednika Republike Hrvatske / Tomislav Bušljeta

Izvorna objava Ureda predsjednika RH

Objavljeno

ODLAZAK U SVEMIR Mladi i tvrtke u Hrvatskoj mogli bi ‘ciljati’ barem na Mjesec

Temeljni uvjet Hrvatske za sudjelovanje u svemirskoj industriji je članstvo u Europskoj svemirskoj agenciji, ističe predsjednik Jadranske aerosvemirske asocijacije

Odlazak u svemir često se čini neostvarivim ili dalekim, kao i sudjelovanje u samoj svemirskoj industriji. Mnogi u djetinjstvu maštaju kako žele postati astronauti, posjetiti Mjesec ili otići na Mars. Iako svemirska znanost i cjelokupna industrija nude mnogo mogućnosti, maštanje i volja samo su prvi korak prema svemiru. Interes za svemirom u Hrvatskoj se najčešće pojavljuje u mladih koji na probleme nailaze čim im se javi želja za ulaskom u svemirsku industriju, i to zbog obrazovanja, u članku nam donose novine Global.

Važnost prvog kontakta

“Kada bi se mladima pružila mogućnost da od početka školovanja stječu osnovna znanja o svemiru i svemu što svemir pruža te kada bi ih se motiviralo da maštaju i razvijaju svoju kreativnost i ideje, oni bi daljnjim školovanjem usavršavali svoje znanje i dobili jasnu ideju o onome što ih zanima”, objašnjava predsjednik Jadranske aerosvemirske asocijacije (A3) Slobodan Danko Bosanac.

Osim što profesori nedovoljno motiviraju mlade, Bosanac smatra i da je općenito riječ o pogreški obrazovnog sustava, gdje se fokus ne stavlja dovoljno na tehničke i prirodne znanosti, odnosno STEM. Da bi se osoba bavila svemirskom industrijom, nužna je specijalizacija u jednom od STEM područja. Iako na hrvatskim fakultetima postoji nekoliko studija vezanih uz svemir, Bosanac ističe da je više riječ o formalnosti te da je priključivanje raznim edukacijama, programima i projektima najlakša i najbolja prigoda da mlada osoba stupi u kontakt sa stručnjacima i približi se svemirskoj znanosti i industriji.

Slobodan Danko Bosanac / Foto: Luka Korov

Jedan od načina je i priključivanje samoj Jadranskoj aerosvemirskoj asocijaciji koja provodi motivacijska predavanja te potiče istraživanja i razvoj industrije.

OSIM ŠTO PROFESORI NEDOVOLJNO MOTIVIRAJU MLADE, BOSANAC SMATRA I DA JE OPĆENITO RIJEČ O POGREŠKI OBRAZOVNOG SUSTAVA

“Jedna od najnovijih inicijativa asocijacije jest pokrenuti tečajeve astronautike na pojedinim fakultetima gdje će i visokokvalificirani vanjski stručnjaci održavati predavanja iz pojedinih područja”, dodaje Bosanac. Postati astronautom tako nije nešto neostvarivo, ali potrebno je ispuniti određene uvjete. Prije svega, osoba ne može postati astronaut ako država, u ovom slučaju Hrvatska, nije uključena u neku od svemirskih aktivnosti. S obzirom na to da astronaute lansiraju velike agencije kao što je NASA, temeljni uvjet Hrvatske bio bi da je prije svega članica Europske svemirske agencije, objašnjava Bosanac. Također, napominje da država mora pokazati da je ozbiljno zainteresirana i spremna surađivati na svemirskom projektu.

“Naše tvrtke, a posebno mladi, mogli bi se, na primjer, uključiti u projekt razvoja letjelice za Mjesec. Kada bi sudjelovali u takvom projektu i kada bi ta letjelica otišla na Mjesec, mogli bismo govoriti da je i Hrvatska uspjela otići u svemir”, ističe Bosanac.

Turistički letovi

Uz profesionalni rad u svemirskoj industriji, odlazak u svemir može se ostvariti i preko svemirskog turizma. Riječ je o svemirskim putovanjima ljudi u rekreativne svrhe.

“Svemirski turizam kreće već od takozvanih zero-G letova gdje zrakoplovi nebom lete po parabolama, a tijekom svake parabole zrakoplov slobodno pada te se na određeno vrijeme može osjetiti bestežinsko stanje”, objašnjava Danko Kočiš, nacionalni koordinator i predsjednik udruge World Space Week Hrvatska. Nešto kompleksniji i skuplji oblici svemirskog turizma su suborbitalni let koji doseže granice svemira i ponovno se vraća na Zemlju bez ulaska u orbitu, te orbitalni letovi – let u nižu Zemljinu orbitu. Kako komentira Kočiš, zero-G let bio bi ujedno najprivlačniji i najpovoljniji za buduće turiste, koji bi se relativno lako mogao organizirati u Hrvatskoj.

Danko Kočiš / Foto: Privatna arhiva

“U Hrvatskoj bi se, na primjer, moglo letjeti od Istre do Dubrovnika, što bi ljudima pružilo višestruko zadovoljstvo, počevši od samog leta do odmora i opuštanja na našoj obali”, ističe Kočiš. Hrvatska je sama po sebi turistička zemlja pa bi tako uvođenje određene vrste svemirskog turizma moglo značajno pridonijeti razvitku turizma, ali i čitave zemlje. No, prema Kočišu, riječ je ipak o ne tako bliskoj budućnosti.

“Želimo li ostati konkurentni po pitanju turizma u budućnosti, u interesu i državnih institucija i privatnih kompanija za početak bi trebala biti ponuda zero-G letova”, dodaje Kočiš.

Pad cijena

Letovi turista u suborbitalne ili orbitalne dijelove svemira nisu tako skoro izvedivi u Hrvatskoj jer osim financijskih zahtjeva, tijekom letova dolazi i do većih opasnosti za turiste.

“Ako se govori o daljnjoj budućnosti i putu na Mjesec ili Mars, govori se o dugoročnom putovanju u svemir pri čemu veliku pozornost treba posvetiti sigurnosti putnika i održivosti organizma i psihe”, navodi Kočiš. Ključna su prepreka putovanju u svemir ipak previsoke cijene za ‘prosječne Hrvate’. Kočiš ističe da i u Hrvatskoj postoje pojedinci koji su spremni platiti velike iznose za odlazak u svemir, ali i da cijene svake godine drastično padaju.

“Nastavi li cijena padati u sljedećih tridesetak godina, let u svemir bit će pristupačan svima“, govori Kočiš. Dodaje i da će s vremenom i napretkom tehnologije let u svemir imati cijenu kao što ju danas ima let avionom. Bez obzira na to što nije riječ o bližoj budućnosti, Kočiš smatra da će se današnjim mladim generacijama sigurno pružiti prigoda da odu u svemir i da barem suborbitalno lete, a isto tako i da postanu hrvatski astronauti.

Novine Global možete prolistati i u digitalnom izdanju.

Objavljeno

Serija webinara SGAC Hrvatska, Epizoda 2: UN COPUOS i UNOOSA – svemirska i međunarodna suradnja

Serija online predavanja „SGAC Hrvatska“ ima za cilj nadahnuti i motivirati studente i mlade stručnjake u Hrvatskoj i šire u razvoju karijere u svemirskoj industriji. Pridružite nam se na drugoj epizodi o svemirskim tijelima UN-a i međunarodnoj suradnji!

Inspirirani motivacijskim pričama nadarenih članova SGAC-a iz cijelog svijeta, tim SGAC-a u Hrvatskoj želi donijeti isto oduševljenje svemirom i osobnim razvojem i u Hrvatsku.

Serija od 8 online predavanja ugostit će lokalne stručnjake iz različitih područja poput svemirske znanosti i inženjerstva, politike, poduzetništva i drugih, te im pružiti priliku da prezentiraju svoje projekte, ideje i iskustva svojim vršnjacima.

Svi su dobrodošli sudjelovati, a na kraju svakog predavanja predviđeno je vrijeme za pitanja i odgovore.

A3 ima jasno postavljen cilj kontinuirano podržavati mlade generacije svih uzrasta – od osnovnoškolaca i srednjoškolaca do studenata i mladih stručnjaka. Iz tog razloga, A3 pokreće projekte i druge srodne aktivnosti kako bi mladi u Hrvatskoj mogli steći znanje, praktično iskustvo i vještine koje će im biti potrebne na budućem radnom mjestu – u svemirskoj znanosti ili industriji. A3 od svog osnutka prati i podržava rad SGAC-a u Hrvatskoj. Mladi ali i oni iskusniji članovi A3-a u ovom projektu zajedno sa timom SGAC-a surađivati će u pripremi sadržaja i organizaciji i provedbi online predavanja.

Ovim Vas putem toplo pozivamo da nam se pridružite!

Sva predavanja biti će održana na hrvatskom jeziku. Sva predavanja biti će održana online. Moguće je sudjelovanje uz prethodnu registraciju.

Drugi webinar u ovoj seriji biti će o svemirskom pravu, ekonomiji i politici, svemirskim tijelima UN-a, njihovim članovima i programima.

UN-ovo vijeće za miroljubivo korištenje svemira (UN COPUOS) osnovala je Generalna skupština UN-a 1959. godine s ciljem upravljanja istraživanjem i korištenjem svemira u korist čitavog čovječanstva: za mir, sigurnost i razvoj. Ured UN-a za pitanja svemira (UNOOSA) radi na promicanju međunarodne suradnje u miroljubivoj upotrebi i istraživanju svemira te u korištenju svemirske znanosti i tehnologije za održivi ekonomski i društveni razvoj.

Na webinaru ćete moći saznati više i o Jadranskoj aero-svemirskoj asocijaciji (Adriatic Aerospace Association – A3), nevladinoj, neprofitnoj i nezavisnoj udruzi koja je nastala s ciljem poticanja istraživanja i razvoja u zrakoplovno-svemirskom sektoru u Hrvatskoj.

Webinar će završiti serijom pitanja i odgovora. Svaki sudionik moći će postaviti pitanje – stoga nemojte to propustiti!

Predavačica i moderatorica prve epizode je:

Mirta Medanić, Nacionalna kontakt osoba SGAC-a u Hrvatskoj.

Mirta Medanić je voditeljica programa u tvrtci Amphinicy Technologies, dobavljaču kompleksnih softverskih rješenja za zemaljski segment satelitskih komunikacijskih sustava iz Zagreba i Luksemburga. Mirta je nacionalna kontakt osoba u Hrvatskoj u SGAC-u, najvećoj mreži mladih stručnjaka u svemirskoj industriji. Kroz razne popularne aktivnosti, promovira svemirsku znanost i obrazovanje među mladom zajednicom u zemlji.

Diplomirala je telekomunikacije i računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER), a uz posao usavršavala se u području računovodstva i financija, zaštite intelektualnog vlasništva te pripreme i provedbe EU projekata. Završila je svemirski studijski program na Međunarodnom svemirskom sveučilištu u Strasbourgu (ISU) u generaciji 2019. godine na odsjeku za svemirske politike, ekonomiju i pravo.

U slobodno vrijeme voli aktivno boraviti u prirodi i putovati.

Objavljeno

Serija webinara SGAC Hrvatska, Epizoda 1: SGAC i svemirska industrija za mlade profesionalce

Serija online predavanja „SGAC Hrvatska“ ima za cilj nadahnuti i motivirati studente i mlade stručnjake u Hrvatskoj i šire u razvoju karijere u svemirskoj industriji.

Inspirirani motivacijskim pričama nadarenih članova SGAC-a iz cijelog svijeta, tim SGAC-a u Hrvatskoj želi donijeti isto oduševljenje svemirom i osobnim razvojem i u Hrvatsku.

Serija od 8 online predavanja ugostit će lokalne stručnjake iz različitih područja poput svemirske znanosti i inženjerstva, politike, poduzetništva i drugih, te im pružiti priliku da prezentiraju svoje projekte, ideje i iskustva svojim vršnjacima.

Svi su dobrodošli sudjelovati, a na kraju svakog predavanja predviđeno je vrijeme za pitanja i odgovore.A3 ima jasno postavljen cilj kontinuirano podržavati mlade generacije svih uzrasta – od osnovnoškolaca i srednjoškolaca do studenata i mladih stručnjaka. Iz tog razloga, A3 pokreće projekte i druge srodne aktivnosti kako bi mladi u Hrvatskoj mogli steći znanje, praktično iskustvo i vještine koje će im biti potrebne na budućem radnom mjestu – u svemirskoj znanosti ili industriji. A3 od svog osnutka prati i podržava rad SGAC-a u Hrvatskoj. Mladi ali i oni iskusniji članovi A3-a u ovom projektu zajedno sa timom SGAC-a surađivati će u pripremi sadržaja i organizaciji i provedbi online predavanja.

Ovim Vas putem toplo pozivamo da nam se pridružite!

Sva predavanja biti će održana na hrvatskom jeziku. Sva predavanja biti će održana online. Moguće je sudjelovanje uz prethodnu registraciju.Prvi webinar u ovoj seriji biti će o samom SGAC-u (Space Generation Advisory Council), najvećoj globalnoj organizaciji studenata i mladih stručnjaka u svemirskoj industriji. SGAC ima ulogu trajnog promatrača u UN-ovom Odboru za miroljubivo korištenje svemira (UN COPUOS). Organizacija djeluje u 6 regija na 6 kontinenata, te okuplja više od 15.000 članova iz više od 150 zemalja. Jedna od njih je i Hrvatska. Na ovom webinaru možete saznati više o samoj organizaciji, kako se pridružiti i doprinijeti njezinim aktivnostima.

Webinar će završiti serijom pitanja i odgovora. Svaki sudionik moći će postaviti pitanje – stoga nemojte to propustiti!

Predavačica i moderatorica prve epizode je:

Mirta Medanić, Nacionalna kontakt osoba SGAC-a u Hrvatskoj.

PRIJAVITE SE OVDJE

Mirta Medanić je voditeljica programa u tvrtci Amphinicy Technologies, dobavljaču kompleksnih softverskih rješenja za zemaljski segment satelitskih komunikacijskih sustava iz Zagreba i Luksemburga. U Amphinicyju Mirta vodi projekte financirane sredstvima iz EU fondova. Jedan od njih je Blink, softversko rješenje za ultrabrzo zaprimanje i obradu podataka satelita za opažanje Zemlje, sufinanciranog iz programa Obzor 2020. za mala i srednja poduzeća u svemirskom sektoru. Diplomirala je telekomunikacije i računarstvo na Fakultetu elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu (FER). Završila je svemirski studijski program na Međunarodnom svemirskom sveučilištu u Strasbourgu (ISU) u generaciji 2019. godine.

Mirta volontira u SGAC-u od 2017. na poziciji nacionalne kontakt osobe u Republici Hrvatskoj. Kroz razne popularne aktivnosti, promovira svemirsku znanost i obrazovanje među mladom zajednicom u zemlji. Od 2017. članica je udruge A3 kao predstavnica tvrtke Amphinicy Technologies, suosnivača A3-a, a od 2020. članica je i kao fizička osoba. U A3-u sudjeluje u pripremi projekata za natječaje za financiranje i organizaciji događanja. Autorica je predavanja „Space for Youth“ koje je predstavljeno na regionalnoj konferenciji Adria Space Conference koju je organizirao A3, te je koautorica Prijedloga nacionalne svemirske strategije i programa, također u koordinaciji A3-a. U slobodno vrijeme voli aktivno boraviti u prirodi i putovati.

Objavljeno

Predavanje dr. Heller: Svemir za mlade, socialno-ekonomski utjecaj

Dragi prijatelji,

pozivamo vas na online predavanje “Space for youth, the social-economic impact” koje će održati Dr. Ana Heller na engleskom jeziku.

Predavanje možete pratiti UŽIVO na Facebook stranici Veleposlanstva Države Izrael na sljedećoj poveznici:  https://www.facebook.com/IsraelinCroatia 9. veljače od 16 sati,  a ukoliko želite sudjelovati putem ZOOM aplikacije, molimo javite se na email: info@zagreb.mfa.gov.il .

Objavljeno

A3 na Gospodarskom vijeću VU Algebra

U četvrtak, 17.12.2020. održana je 17. sjednica Gospodarskog vijeća Visokog učilišta Algebra na kojoj su sudjelovali visoki predstavnici Vlade i gospodarstva. Na sjednici je A3 sudjelovala s prilogom Koncepcija Razvoja Svemirske Industrije u Hrvatskoj  koju je prezentirao Zdenko Uvalić unutar kojeg je predstavljen projekt Perun I.

Dnevni red:

1.                  Izvješće o rezultatima i aktivnostima Algebre 2020/2021

Uvodničar: doc. dr. sc. Mislav Balković, dekan Visokog učilišta Algebra (vidi snimku)

Sudionici: dr.sc Danko Bosanac i Zdenko Uvalić  https://perun-i.hr/ (vidi snimku)

2.                  Nacionalni plan oporavka i otpornosti – pregled stanja planiranja i digitalna komponenta

Moderator: Mr.sc. Boris Drilo, predsjednik HUP ICT i član uprave Hrvatskog telekoma

Sudionici: dr.sc. Zvonimir Savić, Posebni savjetnik predsjednika Vlade RH, koordinator izrade Nacionalnog plana oporavka i otpornosti 2021-2023. (vidi snimku); B.Sc. Bernard Gršić, državni tajnik u Središnjem državnom uredu za razvoj digitalnog društva;

3.                  Novi Zakon o strancima iz perspektive obrazovanja i zapošljavanja

Moderator: Hrvoje Josip Balen, član uprave Algebre

Sudionik: Ivica Šušak, ravnatelj Uprave za visoko obrazovanje, Ministarstvo znanosti i obrazovanja RH

4.                  Razno
Objavljeno

Dopuna Nacionalne razvojne strategije do 2030

Planovi se rade za strategiju razvoja Republike Hrvatske u slijedećih deset godina, dokument koji je tim povodom iznesen ne sadrži sigurno jedan od glavnih razvojnih smjerova u svijetu: svemirska tehnologija i znanost.  Prijedlog Nacionalne strategije predstavljen je na portalu eSavjetovanje za javnu diskusiju. Tim povodom donijeli smo dokument kao odgovor na tu omašku i poslan na portal eSavjetovanje. Ujedno naš dokument o toj omašci obaviještena su resorna ministarstva, premijerovi savjetnici kao i predsjednik Republike. Naš dokument.

 

Prijedlog dopune dokumenta Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine

Ovim putem želimo ukazati na izostavljanje jednog bitnog razvojno-gospodarskoga segmenta u dokumentu Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. godine, za kojeg smatramo da će u nadolazećim godinama biti važan čimbenik znanstvenog i gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. Segment o kojem ovaj dokument govori i za koji predlažemo da se uključi u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 je svemir – svemirske tehnologije i svemirska ekonomija. Na žalost, Hrvatska je jedina članica Europske unije koja još nije  lansirala vlastiti satelit, a niti smo članica Europske svemirske agencije, iako su početni koraci već učinjeni potpisivanjem Ugovora o suradnji sa ESA-om 2018. godine. Uvrštavanjem svemira u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 kroz sljedećih 10 godina uhvatili bismo korak s ostalim članicama Europske unije u tom segmentu, a ne bi izostale niti koristi na gospodarskom, tehnološkom i znanstvenom planu.

O važnosti i prepoznatljivosti svemira kao jednog od pokretača budućeg ekonomskog napretka i znanstvenog razvoja najbolje govore brojne studije i projekcije najvećih svjetskih konzultantskih kuća koje imaju čak i posebne odjele koji se bave praćenjem i analizom trendova u svemirskoj industriji. Morgan Stanley[1] u dva svoja ovogodišnja istraživanja predviđa rast svemirske industrije na više od 1 trilijuna $ do 2040., a glavni nositelji tog rasta biti će lansiranja, satelitski Internet, istraživanje svemira, istraživanje Mjeseca, promatranje Zemlje, rudarenje asteroida, praćenje svemirskog otpada, svemirski turizam i novi materijali i tehnologije. U svom osvrtu na perspektivu svemirske industrije iz 2019. godine, Deloitte[2] donosi svoje predviđanje koliko nove tehnologije poput oblaka, „blockchaina“, umjetne inteligencije i strojnog učenja mogu biti integrirane u svemirsku industriju.

Svemirska industrija značajno utječe na povećanje zaposlenosti i BDP, a to naglašava i PricewaterhouseCoopers[3] u svojoj studiji iz 2019., godine gdje navode da europski svemirski programi uzrokuju multiplikativne efekte od 1,4 do 2,0 na BDP i 1,2 do 2,4 na zaposlenost. KPMG[4] u publikaciji iz svibnja ove godine donosi 30 svojih predviđanja za smjer i razvoj svemirske industrije i svemirske ekonomije. Mnogi današnji startupi će do 2030. postati lideri u svemirskoj industriji, a mnoga poduzeća će posredno ili neposredno raditi za svemirsku industriju.

Razvijene zemlje sve više stavljaju svoj fokus na svemir i djelatnosti povezane sa svemirom, a financiranje svemirskih pothvata preusmjerava se sa državnog sektora na privatni. Ipak, kako bi privatni sektor mogao ulagati u svemirsku tehnologiju, država mora donijeti određenu zakonsku regulativu, ali i biti članica međunarodnih organizacija koje se bave istraživanjem svemira poput Europske svemirske agencije (ESA).

Hrvatska nema razvijeni svemirski program premda ima potencijale kroz kompanije koje se trenutno bave svemirskom tehnologijom i to u segmentima:
– komunikacija
– daljinska opažanja
– podatkovne znanosti
– umjetna inteligencija
– robotski sustavi i komponente
– raketna tehnologija
– napredni materijali
– proizvodnja i skladištenje energije

Uvrštavanjem svemira u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 ne samo da otvaramo nove mogućnosti za već postojeće kompanije nego stvaramo preduvjete za nastanak novih, a također slijedimo i Zajedničku izjavu o vizijama i ciljevima za budućnost Europe u svemiru, koju su zajedno donijeli visoki predstavnici EU i Direktorata ESA-e na sastanku održanom u Bruxellesu 2016. godine, kao i zaključke Europskog vijeća[5] o ključnim principima globalne svemirske ekonomije od 11.11.2020.

Ipak, na svemir ne treba gledati samo kroz prizmu ekonomske koristi. Svemir ima i golemo edukativno i znanstveno značenje. Proučavanje svemira i svemirske tehnologije predstavljaju dodatni izazov za akademsku zajednicu, a uvrštavanjem svemira u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 olakšala bi se suradnja i priprema zajedničkih projekata s drugim akademskim ustanovama unutar i izvan Hrvatske na projektima vezanim uz svemir i svemirske tehnologije. Kao vrlo atraktivna komponenta u STEM području, sigurni smo da bi se svemirski pokret mogao proširiti Hrvatskom s velikim žarom i brzinom te bi i na taj način dodatno potaknuo razvoj hrvatskog STEM-a. Uvrštavanjem svemira u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 otvaramo mogućnost budućim generacijama da prate korak sa svjetskim tehnološkim trendovima i da budu spremni za svijet sutrašnjice.

Uvrštavanjem svemira u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030 olakšavamo postizanje sinergije između obrazovnog i realnog sektora, šaljemo poruku da želimo postati zemlja visoke tehnologije, olakšavamo razvoj čitavog jednog novog sektora i ono što je najvažnije, osiguravamo budućim generacijama znanja koja će im u skoroj budućnosti biti neophodna.

Imajući u vidu sve argumente iznesene u ovom dokumentu nadamo se da ćete svemir – svemirske tehnologije i svemirsku ekonomiju uvrstiti u Nacionalnu razvojnu strategiju 2030.

Prof. dr. sc. Slobodan Bosanac
predsjednik

Članovi A3:
Amphinicy d.o.o.
Stevče Arsoski, ing.el. mentor, Tehnička škola Sisak
Mislav Balković, dr. sc., VU Algebra, Dekan
Ognjan Božić, TU Braunschweig, hon. Prof. Dr.-Ing., akademik IAA
Neven Braut, Interval d.o.o, dipl. ing., CEO
Željko Galić, dipl. ing, SPAN d.o.o. Direktor međunarodnog razvoja poslovanja
Hrvoje Gold, prof. dr. sc., FPZ Sveučilište u Zagrebu
Tomislav Grubeša, dipl. ing., Geolux d.o.o. CEO
Dalibor Hatić, dipl. ing., OIKON d.o.o., CEO
Mile Ivanda, dr. sc., Institut Ruđer Bošković, znanstveni savjetnik
Ante Jukić, prof. dr. sc., FKIT Sveučilište u Zagrebu
Zoran Kahrić, NASA, Lead Test Engineer
Igor Kekez, mag. Aeronautike
Filip Kisić, VU Algebra
Marko Kralj, dr. sc., Institut za fiziku, ravnatelj
Jurica Kundrata, dr. sc., FER Sveučilište u Zagrebu, vodeći istraživač
Stanislav Kurajica, Prof. dr. sc. , Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Matija Makoter, Fakultet strojarstva i brodogradnje
Vilko Mandić, Doc. dr. sc. , Sveučilište u Zagrebu Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije
Branimir Miletić, Business Analyst, IIBA Croatia Chapter
Mario Muštra, prof. dr. sc., FPZ Sveučilište u Zagrebu
Luka Orsag, mag. ing. mech., R&D Computer vision engineer
Silvio Papić, dipl. ing., VU Algebra
Mirko Planinić, prof. dr. sc., PMF Sveučilište u Zagrebu, Dekan
Damir Preksavec .dipl. ing. str.,prof. Centar odgoja i obrazovanja Mali Lošinj i Srednja škola Ambroza Haračića Mali Lošinj
Ida Srdić, Institut Ruđer Bošković, Savjetnik za inovacije
Zdenko Uvalić, CEng, MIMechE, Airbus, Structural Enginee
Hrvoje Zorc, dr. sc., znanstveni savjetnik

[1] https://www.morganstanley.com/ideas/investing-in-space   https://www.morganstanley.com/Themes/global-space-economy

[2] https://www2.deloitte.com/content/dam/Deloitte/us/Documents/public-sector/space-perspective-on-tech- trends-2019.pdf

[3] https://www.pwc.fr/fr/assets/files/pdf/2019/06/fr-pwc-main-trends-and-challenges-in-the-space-sector.pdf

[4] https://assets.kpmg/content/dam/kpmg/au/pdf/2020/30-voices-on-2030-future-of-space.pdf

[5] https://www.consilium.europa.eu/media/46730/st12851-en20.pdf