David Smith

Dugotrajni programi i skupi pojedinačni svemirski projekti moraju imati političku podršku na mnogo godina i država ih treba financijski potpomagati, smatraju autori prijedloga Nacionalne svemirske strategije i Nacionalnog svemirskog programa.

Hrvatska znanost, tehnologija i gospodarstvo moraju se povezati; riječ je o neminovnom procesu, rečeno je na Institutu Ruđera Boškovića gdje je u srijedu predstavljen prijedlog Nacionalne svemirske strategije i Nacionalnog svemirskog programa. Ovaj prijedlog osmislili su članovi Adriatic Aerospace Associationa u suradnji s partnerima iz inozemstva, piše u članku autor Mladen Smrekar za tportal.hr.

‘Adriatic Aerospace Association je dobro uočio nedostatak strategije i programa kojim bi se Hrvatska uključila u svemirski program’, rekao je David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković koji je i član ove asocijacije.

‘Svemirski sektor ekspanzivno ide naprijed. Ako to ne shvatimo, nepovratno ćemo zaostati‘, zaključio je Bosanac.

‘Hrvatska se mora učlaniti u Europsku svemirsku agenciju i kontaktirati s ostalim nacionalnim agencijama za svemir. No da bi se znanost, tehnologija i gospodarstvo povezali i zajedno okrenuli svemiru, to se na državnoj razini mora odrediti kao strateški cilj’, poručio je prof.dr. Slobodan Bosanac, predsjednik Adriatic Aerospace Associationa.

Ni Amerikanci nisu imali strategiju

Prvi je korak, smatraju ljudi okupljeni u Adriatic Aerospace Association, donošenje dokumenta koji bi Hrvatsku pogurao u međunarodne svemirske aktivnosti. Prijedlog tog dokumenta donijeli su članovi asocijacije s udrugom malih i srednjih tvrtki za svemir, SME4SPACE. U prezentaciji su prikazani bitni elementi Nacionalne svemirske strategije koja uključuje i Nacionalni svemirski program.

Prezentacija prijedloga Nacionalne svemirske strategije, Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić

‘Ni SAD nisu imale nikavu strategiju sve dok Gagarin nije otišao u svemir. Tada se sve preokrenulo preko noći’, rekao je Bosanac, objašnjavajući zašto bi uopće maloj zemlji poput Hrvatske trebala nekakva svemirska strategija. ‘Strategija igra odlučujuću ulogu za društevnu zajednicu. A u svemiru je budućnost.’

‘Trenutna situacija nudi dobru perspektivu za povećanje hrvatskog udjela u globalnom tržištu za svemir a uvjet je stvoriti čvrstu bazu domaće industrije i znanosti’, smatraju članovi A3 koji tvrde da se svemirskim projektima mogu zaposliti mnogi stručnjaci, što bi imalo i sekundarne učinke na tržištima informacijskih i svemirskih sadržaja, vezanih za turizam i razonodu.

Javnim novcem do snažne svemirske industrije

Dugotrajni programi, kao i skupi pojedinačni svemirski projekti moraju imati političku podršku na mnogo godina i država ih treba financijski potpomagati, smatraju članovi inicijative. Javnim novcem trebalo bi poticati obrazovanje i stručno osposobljavanje, stoji u nacrtu strategije.

To bi omogućilo stvaranje niza specijaliziranih institucija za pripremu i provedbu svemirskih projekata u Hrvatskoj. A to pak uključuje snažnu svemirsku industriju za uspješno djelovanje na globalnom tržištu; mješavinu velikih tvrtki, srednjih sustava i podsustava dobavljača i manjih dobavljača dijelova i usluga, te suradnju sa svjetskim znanstvenicima.

Europska svemirska agencija ESA, bilateralni projekti sa zemljama EU, a naročito sa zemljama jugoistočne Europe, naši su glavni partneri za svemir, smatraju članovi inicijative.

Hrvatska ima svoje adute

Hrvatska nema razvijeni svemirski program premda ima potencijal voditi ga u početku na jednostavnijim projektima. U nekim područjima moguće je postići brzi razvoj: u izgradnji malih satelita, proizvodnji komponenti i podsustava za svemirske transportne sustave, poput pogonskih grupa za satelite, raketa za sondiranje gornjih slojeva atmosfere, mikro i mini-nosača satelita.

Hrvatska bi trebala moći ponuditi svoju pamet i kad je riječ o implementaciji robotike i senzorne tehnike, SAR tehnologiji, istraživanju vremenskih i klimatskih promjena, nadzoru mora, obradi podataka o promatranju Zemlje te razvoju i proizvodnji materijala i konstrukcija vrlo otpornih na temperaturu, magnetska polja i svemirsko zračenje.

Programski ciljevi kojih bi se trebali držati
Izvor: Screenshot / Autor: A3

Hrvatska mora biti ozbiljan konkurent u sve konkurentnijem globalnom komercijalnom tržištu u zrakoplovstvu, a u posljednje vrijeme i u svemirskom tehnološkom okruženju. Od telekomunikacije i navigacije, preko promatranja Zemlje, do svemirskog transporta i izgradnje i održavanja svemirskih postaja, niz je područja u kojima treba potražiti svoju priliku, smatraju članovi A3.

Razvoj mini i mikro satelita

Hrvatska bi čim prije trebala realizirati koncept mini i mikro satelita koji bi se razvijali samostalno i u suradnji s europskim partnerima, smatraju u A3. Od posebnog interesa je korištenje podataka sa satelita iz serije Sentinel koji se lansiraju u okviru EU programa COPERNICUS. Ti sateliti omogućuju dnevna i noćna promatranja kopna i mora pri svim vremenskim uvjetima; višespektralno promatranje vegetacije na kopnu i u priobalnom pojasu, kao i raspodjele temperatura na površini; detekciju štetnih plinova i aerosola koji utiču na kvalitetu atmosfere i klimatske promjene, te za oceanografska istraživanja vezana za klimatske promjene.

Hrvatska mora koristiti podatke planetarnih i deep space misija ESA kao što su BEPI-COLOMBO, SOLAR ORBITER ili CHEOPS, i uključiti se u planiranje i realizaciju misija predviđenih u skoroj budućnosti, kaošto su PLATO ili ATHENA.

Što će Hrvatskoj vlastiti sateliti?

Hrvatska može ostvariti veliki uspjeh u razvoju astrofizike, planetologije i srodnih znanstvenih oblasti korištenjem podataka i slika koji će se dobiti prijenosom sa svemirskog teleskopa James Webb i specijaliziranih sondi za istraživanje dubokog svemira. Kao budući član ESA Hrvatska će imati mogućnost pristupa snimkama i podacima spomenutih sondi. No to ne znači da ne bi trebali graditi i vlastite satelite.

‘Moramo imati vlastite satelite kako bismo bili sigurni da su dobiveni podaci pouzdani i da ih možemo dobiti kad ih trebamo’, smatra Bosanac.

Svemirski transport je u sadašnjosti u okviru ESA misija ograničen na transport bez ljudske posade. Među članicama trenutno ESA ne postoji suglasnost o planovima za letove u orbiti Zemlje ili prema bliskim nebeskim objektima vlastitim svemirskim letjelicama s ljudskom posadom. Hrvatska bi se trebala ograničiti na misije manjeg obima bez ljudske posade, koje će služiti razvoju znanosti i tehnologije, zaštiti od elementarnih nepogoda i katastrofa, kao i osiguranju sigurnosti u slučaju kriznih situacija. A da bi se to postiglo, treba stimulirati razvoj hibridnih, elektromagnetnih i drugih novih sustava propulzije, upravljanja, navođenja i promatranja. A takve tvrtke i rješenje već postoje kod nas, reko je Bosanac.

Umjetna inteligencija i robotika

Umjetna inteligencija i robotika, sve brža digitalna komunikacija, biotehnologije, fizika čvrstih stanja, hibridna i elektromagnetska propulzija, nanomaterijali i druge tehnologije, sve se to implementira u svemirske sustave. Dosta od toga već postoji, čime se smanjuju troškovi budućih svemirskih istraživanja. No da bi se ona provela, treba stimulirati osnivanje i razvoj malih i srednjih tvrtki, angažiranih u oblasti visokih tehnologija s potencijalnom primjenom u svemiru, kažu u A3.

Adriatic Aerospace Association organizirala je 3. i 4. listopada 2019.g. prvu Adria Space Conference, koja se održala na Institutu Ruđera Boškovića u Zagrebu u suradnji s Institutom i Sveučilištem u Zadru pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Konferencija je ugostila mnoge eminentne znanstvenike i istraživače na području svemirskih tehnologija iz regije i šire, a zajednička tema je bila regionalna suradnja budućnost manjih država u svemirskoj eri. Cilj konferencije bio je potaknuti i ojačati regionalnu suradnju u istraživanju i razvoju naprednih tehnologija, uglavnom korištenih u svemirskim aktivnostima, što iz reakcija svih sudionika možemo reći da je i potpuni uspjeh. Pravo je zadovoljstvo u Hrvatskoj okupiti ovakav vrhunski skup znanstvenika na području svemira, aeronautike i svemirskih tehnologija.

Iz uvodnih govora Slobodana Danka Bosanca, predsjednika A3, Dijane Vican, rektorice Sveučilišta u Zadru, Davida Smitha, ravnatelja Instituta Ruđera Boškovića, Ilana Mora, veleposlanika Izraela u Hrvatskoj, Tome Antičića, državnog tajnika Ministarstva znanosti i obrazovanja zaduženog za znanost, te Maria Antonića, državnog tajnika u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta, bila je vidljiva svrha održavanja Konferencije, na jednom mjestu imati sve relevantne predstavnike svemirskih organizacija, Instituta i predstavnika državnih institucija koje jesu ili će vrlo uskoro morati odlučiti o budućnosti svemirskih tehnologija u dugoročnim strategijama razvoja Republike Hrvatske. Namjera je A3 da ova Konferencija postane godišnji skup sudionika u istraživanju i razvoju svemirskih tehnologija s ciljem regionalne suradnje.

Dijana Vican, rektorica Sveučilišta u Zadru

Nakon uvodnih predavanja, prisutni su se mogli upoznati s znanstvenim projektom Crne Gore SEEIIST – Međunarodnim institutom za održive tehnologije na prostoru Jugoistočne Europe gdje je izlagačica Sanja Damjanović, Ministrica znanosti Crne Gore posebno istaknula toliko bitnu regionalnu suradnju.

Ognjan Božić iz DLR-a – Njemačkog svemirskog centra kroz svoju prezentaciju povijesnih dostignuća, ali i sadašnjih sposobnosti europskih država u području svemirskih tehnologija dotaknuo se aktualne teme – malih država u svemirskom dobu te pozicioniranju Hrvatske na svemirskom tržištu – upravo u području propulzije te izrade i održavanja nano i mikrosatelita.

David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđera Boškovića

Trenutna ekspanzija svemirskih letova mnoge je zainteresirana za svemir, o čemu je bilo govora na predavanju Heinza Stoewera, jednog od osnivača Europske svemirske agencije i direktora Njemačke svemirske agencije, koji je iznio zanimljivu statistiku o tome je li to sve opravdano ili neopravdano, s posebnim naglaskom o sudjelovanju malih država u svemirskim programima.

Ilan Mor, Veleposlanik Države Izrael u Hrvatskoj

U sklopu Konferencije održala se i zanimljiva panel diskusija upravo na temu malih zemalja u svemirskom dobu na kojoj su raspravljali Carsten Scharlemann, šef odjela Aerospace Engineering na Sveučilištu primijenjenih znanosti u Austriji, Ognjan Božić, Bertram Arbesser-Rastburg, predsjednik Austrijskog instituta za navigaciju, Andreas Geisler iz Austrijske svemirske agencije i Petr Bares, predsjednik Czech Space Alliance iz Češke. Najbitniji zaključak cijele rasprave u kojoj su sudjelovali i sudionici svojim zanimljivim pitanjima je – osnivanje nacionalne svemirske agencije koja će omogućiti razvoj tehnologija i daljnje ulaganje u svemirski sektor.

Tome Antičić, državni tajnik za znanost, Ministarstvo znanosti i obrazovanja

U drugom dijelu Konferencije sudjelovali su Tomaž Rodič iz SPACE – SI, Otto Koudelka s Tehničkog sveučilišt iz Graza, Nik Mohorko iz SpaceLinka, Mirta Medanić s temom „Space for youth“, Anja Nakarada Pečuljić iz Serbian Case for Space, Marko Bermanec, Filip Kisić, Luka Korov, Matija Makoter, Stjepan Puljić s projektom A3 – „Prvi hrvatski satelit PERUN I“, Vladimir Kušan i Ivan Tomljenović iz Oikon Ltd, Laboratory for RS and GIS, s temom primjene daljinskih istraživanja u zaštiti prirode i upravljanja prirodnim resursima, Dubravko Babić s FER-a s njihovim FERSAT projektom, Zdravko Terze s Zavoda za zrakoplovno inženjerstvo s projektom „Flapping Wing Vehicle for Mars Exploration – Modelling and Optimisation“, te Dražen Švehla s temom „First Cubesat Launcher“.

Mario Antonić, državni tajnik Ministarstva gospodarstva, poduzetništva i obrta

Svi ovi napori trebali bi potaknuti daljnje zajedničke razvoje i suradnju u području nano-satelitskih tehnologija kao što su izgradnja, funkcije, pogon, komunikacija, kontrola položaja i slično.

Uvjereni smo da je Konferencija pokazala koheziju na području svemirskih tehnologija, a ponajviše u regionalnoj suradnji te da će se zaključci Konferencije realizirati u nadolazećoj godini te da je A3 regionalni igrač koji je pokazao da se može nositi s povjerenim zadaćama i nositi buduće projekte na području svemirskih tehnologija u Hrvatskoj i regiji.

Više o Konferenciji donose i TV kuće RTL televizija i Z1:

Oznaka: David Smith

Što se kuha na ‘Ruđeru’? Hrvatsku ozbiljno spremaju za svemirsku utrku, nude Nacionalni svemirski program, trebaju nam sateliti