Hrvatska – 19. prosinca 2023. – Ove školske godine obilježavamo značajnu prekretnicu za Croatia Space Inspiration Program (CroSIP), s obzirom na već treću godinu provedbe projekta. Ovaj zadivljujući program, pokrenut 2020., rezultat je suradnje Lady Rocket Foundation (SAD), AVISA Space d.o.o.. (Hrvatska) i Osnovne škole Ivana Gundulića u Zagrebu, Hrvatska. Osmišljen je kako bi potaknuo znatiželju i inspiraciju za svemir među osnovnoškolskom djecom u Hrvatskoj.
Pod predanim vodstvom učitelja Osnovne škole Ivana Gundulića i vizionarskim vodstvom tvrtke AVISA Spacea, uz bezrezervnu podršku Zaklade Lady Rocket, program je postigao izniman uspjeh. Više djece sada ima priliku postati dijelom ovog uzbudljivog svemirskog obrazovanja.
Primarni cilj Croatia Space Inspiration Programa je upoznati djecu osnovnoškolskog uzrasta s fascinantnim svijetom svemira i STEM-a (znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika). Program koristi modificirani NASA-JPL kurikulum koji uključuje zanimljive radionice i praktične eksperimente, a sve je prilagođeno učenicima osnovnih škola. Jedinstvenost programa leži u njegovom globalnom dosegu. Razredi iz zemalja sudionica povezuju se, dijele svoja otkrića i uče komunicirati sa učenicima širom svijeta, potičući tako duboku strast prema svemiru i nadahnjujući mlade umove da se bave STEM poljima.
Pilot projekt, pokrenut u Zagrebu, imao je za cilj ispitati situaciju i postaviti temelje za kontinuirani program svemirske edukacije. Izuzetan uspjeh ovog pothvata, čak i tijekom pandemije COVID-19 i globalne situacije koja se stalno mijenja, pokazao je snagu suradnje i odlučnosti. Zaklada Lady Rocket i hrvatske škole pokazale su kako suradnja može otvoriti nove i uzbudljive prilike za buduće generacije.
Kako Croatia Space Inspiration Program ulazi u svoju treću godinu, širi svoje horizonte. U partnerstvu s Adriatic Aerospace Association (A3) i više osnovnih škola u Hrvatskoj, CroSIP se širi i nudi svemirsko obrazovanje djeci diljem cijele zemlje. Program također gleda na međunarodno širenje, prenoseći svoju poruku o važnosti svemirskog obrazovanja u nove države i tržišta.
Ovo značajno postignuće pridodaje portfelju uspješnih programa koje diljem svijeta provodi Zaklada Lady Rocket. Od Sjedinjenih Država do Litve, LRF nastavlja širiti svoj otisak i ujedinjuje učenike na globalnoj razini pod zajedničkom misijom svemirskog obrazovanja i inspiracije.
O Lady Rocket Foundation, A3 i AVISA Space
Misija Zaklade Lady Rocket je potaknuti strast za svemirom kroz inovacije u razvoju poduzetništva, obrazovanju, umjetnosti, medijima i istraživanju svemira. LRF nastoji svemir učiniti relevantnijim na Zemlji zalažući se za inovacije u području svemira koje poboljšavaju životne uvjete čovječanstva na našem planetu.
AVISA Space d.o.o. je tvrtka čija je misija olakšati pristup ljudskom iskustvu svemira. Demonstrirajući buduće mogućnosti izvan planete, AVISA ima za cilj utrti put privatnom istraživanju i naseljavanju svemira, u konačnici katalizirajući pravu svemirsku ekonomiju. Ovo putovanje tek počinje, a dok gledamo u budućnost, mogućnosti su neograničene.
A3 je neprofitna udruga znanstvenih i tehnoloških institucija i pojedinaca, posvećenih poticanju napora približavanja svemira ljudima. To se postiže edukacijom, širenjem znanja na širu populaciju, pokretanjem projekata na svim razinama svemirske znanosti i tehnologije, te što je vrlo važno poticanjem međunarodne i regionalne suradnje.
SLOBODAN DANKO BOSANAC, fizičar sa zagrebačkog Instituta Ruđer Bošković, objašnjava zašto je Hrvatska zadnja članica Europske unije koja još nema vlastiti svemirski satelit te govori o detaljima projekta u koji su uključeni studenti i profesori iz pet zagrebačkih visokoškolskih ustanova
Brojnoj studentskoj ekipi iz Adriatic Aerospace Associationa (A3), hrvatske svemirske agencije na čijem je čelu Slobodan Danko Bosanac s Instituta Ruđer Bošković, ovih dana stiglo je moćno računalo nužno za realizaciju hrvatskog svemirskog projekta Perun I. Iza naziva Perun I krije se izgradnja prvog hrvatskog satelita koji će biti moguće lansirati, u najboljem slučaju, u drugoj polovici sljedeće, 2021. godine. Dakako, osiguraju li se potrebna sredstva za tu višegodišnju misiju kojoj se posvetio Slobodan Danko Bosanac, fizičar iz Zagreba s doktoratom na prestižnom britanskom sveučilištu. Realnije procjene, međutim, govore da će hrvatski satelit ipak biti lansiran tek 2022. godine, kada se osigura dovoljno novca kroz crowdfunding kampanju, poseban način prikupljanja sredstava koji se zasniva na privatnim donacijama bilo tvrtki bilo fizičkih osoba. Tako će i Hrvatska, kao zadnja među članicama Europske unije, dobiti svoj satelit. Trenutačno je jedina država iz tog prestižnog europskog društva koja još uvijek nije lansirala vlastiti satelit u zemljinu orbitu.
SLOBODAN DANKO BOSANAC SA SURADNICIMA PREDSTAVIO JE 2013. TADAŠNJEM PREDSJEDNIKU RH IVI JOSIPOVIĆU HRVATSKI SVEMIRSKI PROGRAM
NACIONALOVI NOVINARI POSJETILI SU PROŠLOGA TJEDNA zagrebačko Visoko učilište Algebra čiji su studenti i dio profesora uključeni u taj projekt te s novim računalom kreću u završnicu kreiranja suvremenog minijaturnog satelita. Projekt Perun I obuhvaća razvijanje, montiranje i lansiranje prvog hrvatskog satelita 2U CubeSat, čije će dimenzije biti 10 x 10 x 10 cm, a s nizom sličnih satelita bit će lansiran na raketi s koje će se odvojiti u zemljinoj orbiti. Glavna misija mu je potaknuti Hrvatsku na razvoj svemirske tehnologije.
‘KADA GOVORIMO O svemirskoj industriji, ljudi odmah pomisle na lansiranje raketa u svemir ili put na Mars, ali svemirska industrija je puno više od toga’, kaže Silvio Papić iz Algebre
Danas na njemu radi ekipa s pet visokoškolskih ustanova, u najvećem broju studenata. Uz studente s četiriju zagrebačkih fakulteta – Fakulteta strojarstva i brodogradnje, Fakulteta elektrotehnike i računarstva, Ekonomskog fakulteta i Prometnog fakulteta – uključeni su i domaćini sa zagrebačkog Visokog učilišta Algebra. O samim počecima projekta u razgovoru za Nacional govorio je Silvio Papić, voditelj studija sistemskog inženjerstva na zagrebačkom Visokom učilištu Algebra, jednoj od pet visokoškolskih ustanova koje su se, sa svojim studentima, priključile projektu.
„IDEJU O LANSIRANJU PRVOG HRVATSKOG SATELITA INICIRAO JE DR. BOSANAC s Instituta Ruđer Bošković. Prvi mu je korak bio uputiti prijedlog za suradnju našim ljudima koji su radili u poznatim svjetskim kompanijama visoke tehnologije. Ponudio je suradnju Zoranu Kahriću iz čuvene američke NASA-e, koja se bavi svemirskim istraživanjima te je svojedobno pokrenula i program Apollo, seriju američkih svemirskih misija uključujući i onu s ljudskom posadom na Mjesecu krajem šezdesetih godina prošloga stoljeća. Sličnu ponudu za suradnju uputio je i Zdenku Uvaliću iz Airbusa. Dvojac vrhunskih hrvatskih stručnjaka iz dviju vodećih svjetskih kompanija pozitivno je reagirao na inicijativu doktora Bosanca. Već na prvom sastanku tada još neformalne skupine Adriatic Aerospace Association (A3) donesena je odluka da se krene u projekt gradnje hrvatskog satelita. Krug ljudi uključenih u projekt kontinuirano je rastao i sve više članova A3 angažiralo se na Perunu. Projekt lansiranja satelita u svemir iznimno je kompleksan i zahtijeva suradnju više organizacija i pojedinaca kroz široki spektar ekspertiza“, objasnio je Silvio Papić s Algebre. Papić je diplomirao aeronautiku na Prometnom fakultetu u Zagrebu, a potom je ostvario i uspješnu karijeru pilota helikoptera u Hrvatskom ratnom zrakoplovstvu. Letio je na helikopteru Mi8, a osim u vojnim zadaćama, sudjelovao je u brojnim akcijama traganja i spašavanja, kao i gašenju požara u jadranskom priobalju.
SLOBODAN DANKO BOSANAC UPORNO JE OD 2013. GODINE, kada je projekt pokrenut, posjećivao hrvatski državni vrh. S timom respektabilnih znanstvenika išao je u pohode bivšem predsjedniku Ivi Josipoviću i bivšem premijeru Zoranu Milanoviću. Svejedno, do realizacije projekta još uvijek nije došlo.
Bosanac je diplomirao teorijsku fiziku na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a znanstvenu karijeru započeo je 1969. godine na Institutu Ruđer Bošković. Doktorirao je iz molekularne fizike na Sveučilištu u Sussexu. Bavio se i istraživanjima na Sveučilištu u Bristolu, drugom najmnogoljudnijem gradu u Velikoj Britaniji, a potom se vratio na Institut Ruđer Bošković. Još davne 1986. godine na Brijunima je pokrenuo važnu međunarodnu znanstvenu konferenciju na kojoj su sudjelovali poznati svjetski znanstvenici iz područja prirodnih znanosti, što nastoji obnoviti i održati sve do danas.
PITALI SMO BOSANCA ZAŠTO UPORNO, VEĆ GOTOVO ČITAVO DESETLJEĆE, promovira taj svemirski program, kada je teško zamislivo da će Hrvatska poslati svog astronauta u svemir? Osim toga, i hrvatsku javnost teško je uvjeriti u smisao takvih znanstvenih pothvata. Njegov odgovor bio je više nego razuman. Ne mora Hrvatska poslati astronaute u svemir, nije o tome riječ.
„To je usko gledanje. Te svemirske tehnologije uvijek se koriste i u druge svrhe. Navest ću vam jedan hrvatski primjer. Kad smo radili projekt svog satelita, trebala nam je kamera koja će slikati zemlju iz svemira. Nismo je išli kupiti u inozemstvo, nego smo potražili hrvatsku tvrtku koja bi mogla proizvesti takvu kameru i našli smo je. U prvom trenutku rekli su da oni to ne znaju, ali kad sam im poslao specifikaciju kamere, zaključili su da je mogu napraviti. Oni su već radili kamere za Mercedes, a ta kamera bila je naprednija od ove svemirske za koju sam im poslao specifikaciju. Danas se ta zagrebačka firma može reklamirati i sposobnošću sudjelovanja u proizvodnji za svemirske programe. Evo čemu zapravo služi hrvatski svemirski program“, izjavio je Slobodan Danko Bosanac.
Objasnio je i zašto je Hrvatska ostala na repu svemirskih istraživanja u Europskoj uniji i zašto su ispred nas i Bugarska i Rumunjska, koje već imaju svoje nacionalne satelite u zemljinoj orbiti:
„RUMUNJI I BUGARI SU JAKO DOBRI U SVEMIRSKIM ISTRAŽIVANJIMA, ali to ne iznenađuje. Zašto? Dok su bile u bloku sa Sovjetskim Savezom, razvijale su svoj svemirski program. Tako da su u Rumunjskoj i Bugarskoj postojali laboratoriji i centri za neka svemirska istraživanja, a kada se Sovjetski Savez raspao, to im je pripalo kao vrijedno nasljeđe iz ne baš poželjnog razdoblja. Imali su temelje, a Bugari su imali i svog astronauta u svemiru. Zato iz tog razdoblja vuku i prednost u tom području u odnosu na Hrvatsku, kao uostalom i sve ostale države Jugoslavije.“
Među suradnicima s međunarodnom reputacijom Bosanac je spomenuo i profesora Ognjana Božića, Dubrovčanina s Tehničkog sveučilišta u Braunschweigu, koje je, prema Bosancu, ponajbolje tehničko sveučilište u Njemačkoj. Postoji i jedna zanimljivost vezana uz Braunschweig. U tom je sveučilišnom gradu s 240.000 stanovnika i jedan od četiriju atomskih satova u svijetu, kojima se najtočnije mjeri i vrijeme na Zemlji.
Svi ti članovi hrvatske svemirske agencije iz inozemstva rade na konkretnim projektima, a Slobodan Danko Bosanac njihov je koordinator u Hrvatskoj koji s njima redovito komunicira. U stalnoj su vezi zahvaljujući suvremenoj tehnologiji.
UZ STUDENTE S ČETIRIJU ZAGREBAČKIH FAKULTETA – FAKULTETA STROJARSTVA I BRODOGRADNJE, FAKULTETA ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA, EKONOMSKOG FAKULTETA I PROMETNOG FAKULTETA, U PROJEKT SU UKLJUČENI I STUDENTI SA ZAGREBAČKOG VISOKOG UČILIŠTA ALGEBRA
Silvio Papić, voditelj sistemskog inženjerstva s veleučilišta Algebra, objasnio je koje sve kompanije sudjeluju u projektu Perun I:
„Na uspostavljanju zemaljske stanice u Hrvatskoj za prijem signala sa satelita angažirane su tvrtke Interval, Scam Marine Geolux i Amphinicy. U izradi samih komponenti satelita, koje su vrlo specifične, moraju zadovoljiti strogu kontrolu kvalitete i biti u stanju izdržati neprijateljske uvjete u svemiru, sudjeluju tvrtke Geolux, Amphinicy, Applied Ceramics, Scam Marine i Fakultet prometnih znanosti. Sklapanje satelita radit će se na Visokom učilištu Algebra, a testiranje satelita, što je vrlo kompleksan proces i zahtijeva skupu opremu, bit će izvedeno uz pomoć prijatelja iz Austrije s odjela aeronautike Tehničkog učilišta Wiener Neustadt. Austrijanci su bili vrlo raspoloženi za suradnju i pomoć Hrvatskoj pri prvim koracima u razvoju svemirske industrije. Osim tehničkih dijelova projekta, bitni su promocija i prikupljanje sredstava za lansiranje samog satelita, za što je zadužen Digital Talents, odjel Visokog učilišta Algebra, dok se oko donacija za lansiranje satelita brinu tvrtke Atir i Oikon. Osim spomenutih, u projektu sudjeluju, po potrebi, i mnoge druge tvrtke i pojedinci koji su članovi ili partneri projekta A3.“
SKLAPANJE SATELITA RADIT ĆE SE NA VISOKOM UČILIŠTU ALGEBRA, A TESTIRANJE SATELITA U AUSTRIJI’, REKAO JE SILVIO PAPIĆ S VELEUČILIŠTA ALGEBRA
NACIONALOVI SUGOVORNICI POSEBNO SU UKAZALI NA ČINJENICU da su „u projekt uključeni studenti koji odrađuju lavovski posao pa su tako postali i pioniri svemirske industrije u Republici Hrvatskoj“. A zašto to smatraju važnim, objasnio je Silvio Papić iz Algebre:
„Kada govorimo o svemirskoj industriji, ljudi odmah pomisle na lansiranje raketa u svemir ili put na Mars, ali svemirska industrija je puno više od toga. Da bi projekti vezani uz svemir bili uspješni, potrebne su razne druge grane gospodarstva poput ICT sektora koji razvija aplikacije i softvere koji se koriste za upravljanje satelitima, analize i razna mjerenja ili podatkovne znanosti potrebne za analizu ogromne količine podataka koji se prikupljaju i iz kojih treba izvući nešto smisleno. Zatim razvoj robota i robotskih komponenti, razvoj komunikacijskih sustava, izgradnja podatkovnih centara te razne druge aktivnosti bez kojih ni samo lansiranje raketa ne bi bilo moguće niti smisleno.“
DVOJAC VRHUNSKIH hrvatskih stručnjaka iz dviju vodećih svjetskih kompanija, NASA-e i Airbusa, pozitivno je reagirao na inicijativu doktora Bosanca o lansiranju hrvatskog satelita
MEĐU SUDIONICIMA U PROJEKTU JE FILIP KISIĆ, student treće godine programskog inženjerstva na Visokom učilištu Algebra. Obavlja zahtjevan posao voditelja projekta i programera operacijskog sustava. Evo što on kaže o svom angažmanu:
„Perun I meni predstavlja priliku da naučim kako raditi na projektu velikog opsega i na najboljoj tehnologiji današnjice, razvijam operacijski sustav i upoznam iznimne ljude s kojima dijelim slične interese. Glavne motivacije za rad su mi stvoriti prvi hrvatski satelit s fantastičnim ljudima i prenijeti znanje na druge, ali i osobni napredak u struci.“
Matija Makoter, student treće godine strojarstva u Zagrebu, rekao je da mu je želja postati astroinženjerom, za što u Hrvatskoj još ne postoji studijski program. U projekt se uključio još 2017. godine kao srednjoškolac. Sa Slobodanom Dankom Bosancem upoznao ga je prijatelj koji je znao za njegove afinitete.
„Od malena sam oduševljen svemirom i svemirskim istraživanjima, a ovaj projekt mi je ostvarenje dječačkog sna. Drago mi je što mogu raditi na nečemu što me stvarno zanima i ispunjava. Jedan sam od voditelja projekta, a bavim se hardverom. Trenutno radim na strukturi, odnosno kućištu satelita, 3D modeliranjem. Nabavljam komponente za satelit, bavim se i svemirskim pravom, a tražim i donatore pa tako pomažem ekipi iz marketinga. Moji daljnji planovi su završiti preddiplomski, možda čak otići na diplomski studij astroinženjerstva izvan hrvatske, a namjera mi je i ustrajati u ovom projektu“, rekao je Makoter.
I Danko Grigor, student Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, uključen je u projekt Perun I, ali kao dio marketinškog tima. Prema vlastitim riječima, sudjeluje u izradi poslovnog plana i sadržaja na društvenim mrežama, a nada se da će početi raditi i na prikupljanju novca za realizaciju projekta. O svemu piše i blog.
‘GLAVNE MOTIVACIJE za rad su mi stvoriti prvi hrvatski satelit s fantastičnim ljudima i prenijeti znanje na druge, ali i osobni napredak u struci’, kaže student Filip Kisić o Perunu 1
„CILJ BLOGA I KOMUNIKACIJE PUTEM DRUŠTVENIH MREŽA je popularizacija svemirskog istraživanja, ali i svemira općenito. Kao studentu ekonomije posebno mi je zanimljivo područje svemirske industrije. Smatram da ovaj projekt može biti njen pravi pokretač u Hrvatskoj. Želimo da Perun I pokaže da se to može i potakne studente, poduzetnike i ostale da se uključe u slične projekte.“
Ivan Grgić student je diplomskog studija digitalnog marketinga na Algebri, gdje trenutno čeka na datum obrane diplomskog rada na temu oglašavanja u videoigricama.
„Trenutačno radim i kao junior strateški planer u reklamnoj agenciji BBDO Zagreb te u Digital Talents, maloj agenciji u vlasništvu Algebre koja me dovela do projekta Perun I. Kao dio marketinškog tima u projektu sudjelujem kao strateg i kreativac. S jedne strane radim na izradi poslovnog plana, a s druge na izradi komunikacijske strategije te osmišljavanju slogana i vizuala. Priključio sam se tom projektu iz osobne znatiželje, a pružila mi se jedinstvena prilika surađivati s ljudima koji posjeduju velika znanja o svemirskim tehnologijama i uz koje mogu naučiti potpuno nove stvari o temi o kojoj sam donedavno malo znao. Ovaj projekt objedinjuje mnoga područja znanosti i pruža mi mogućnost da iz prve ruke svjedočim i sudjelujem u stvaranju svemirske tehnologije te gradim priču o prvom hrvatskom satelitu. I, naravno, uđem u povijest kao dio tima koji je lansirao prvi hrvatski satelit. Vječni život!“
I Ana-Marija Jadanec s Algebre članica je marketinškog tima te radi na istraživanju tržišta i izradi komunikacijske strategije i kreativne izvedbe.
RUMUNJI I BUGARI SU JAKO DOBRI U SVEMIRSKIM ISTRAŽIVANJIMA, ALI TO NE IZNENAĐUJE JER SU BILI U SOVJETSKOM BLOKU’, KAŽE SLOBODAN DANKO BOSANAC
„NAŠ ZADATAK JE ŠIROJ PUBLICI PRIBLIŽITI TAJ AMBICIOZNI PROJEKT i pokazati da iako isprva zvuči nedostižno, itekako je u Hrvatskoj ostvariv. Kako bismo pronašli najbolji pristup, krenuli smo od istraživanja stavova javnosti o izgradnji i lansiranju malih satelita, koja će u formi izvještaja biti objavljena na web stranici Peruna I. Iako je biti prvi i sudjelovati u razvoju novog i dosad neviđenog, samo po sebi izazovan, ali i izrazito zanimljiv proces, posebno me privuklo to što iza svega stoji inspirativna, skoro i bajkovita ideja o lansiranju prvog hrvatskog satelita.“
Veliku snagu projekta prepoznala je i u njegovu interdisciplinarnom pristupu koji je ujedinio stručnjake iz različitih područja:
„Zato uopće nije čudno vidjeti ‘marketingaše’ na raspravama o komponentama satelita ili inženjere kako sudjeluju u izradi marketinškog plana. Takav cjeloviti pristup i međusobna razmjena znanja, osim što doprinose njegovoj izvedivosti, ujedno koriste svima nama koji sudjelujemo u projektu.“
JEDAN OD VODITELJA PROJEKTA PERUN I JE I LUKA KOROV, programer operacijskog sustava za računalo satelita koji je tako spojio svoja dva velika interesa – računarstvo i svemir. To je i pobliže objasnio:
„U nedostatku mogućnosti za specijalizaciju na području svemirskih tehnologija u Hrvatskoj, što se nadamo da ćemo ovim projektom promijeniti, odlučio sam se za studij računarstva na FER-u, gdje sam trenutno na drugoj godini. Sudjelovanje na ovom projektu pruža priliku neprestanog učenja, razvoja novih vještina, upoznavanja ambicioznih i ustrajnih ljudi i suradnje s njima, ali i prenošenja vlastitog znanja drugima. Upravo to me u početku privuklo projektu te zadržalo sve do danas.“
Na zasjedanju Znanstvenog i tehničkog podkomiteta UN COPUOS-a i Hrvatska ima svoje predstavnike u svojstvu promatrača.
Na redovitom zasjedanju Znanstvenog i tehničkog podkomiteta sudjeluju veleposlanik pri OESS (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju) Mario Horvatić, te Jasminka Dinić i Iva Baković kao članice delegacije. Hrvatska ima status promatrača, no trebala bi biti primljena u stalno članstvo na zasjedanju u lipnju.
Zasjedanju prisustvuje i članica A3 Mirta Medanić kao dio delegacije SGAC (Space Generation Advisory Council).
Dugotrajni programi i skupi pojedinačni svemirski projekti moraju imati političku podršku na mnogo godina i država ih treba financijski potpomagati, smatraju autori prijedloga Nacionalne svemirske strategije i Nacionalnog svemirskog programa.
Hrvatska znanost, tehnologija i gospodarstvo moraju se povezati; riječ je o neminovnom procesu, rečeno je na Institutu Ruđera Boškovića gdje je u srijedu predstavljen prijedlog Nacionalne svemirske strategije i Nacionalnog svemirskog programa. Ovaj prijedlog osmislili su članovi Adriatic Aerospace Associationa u suradnji s partnerima iz inozemstva, piše u članku autor Mladen Smrekar za tportal.hr.
‘Adriatic Aerospace Association je dobro uočio nedostatak strategije i programa kojim bi se Hrvatska uključila u svemirski program’, rekao je David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković koji je i član ove asocijacije.
‘Svemirski sektor ekspanzivno ide naprijed. Ako to ne shvatimo, nepovratno ćemo zaostati‘, zaključio je Bosanac.
‘Hrvatska se mora učlaniti u Europsku svemirsku agenciju i kontaktirati s ostalim nacionalnim agencijama za svemir. No da bi se znanost, tehnologija i gospodarstvo povezali i zajedno okrenuli svemiru, to se na državnoj razini mora odrediti kao strateški cilj’, poručio je prof.dr. Slobodan Bosanac, predsjednik Adriatic Aerospace Associationa.
Ni Amerikanci nisu imali strategiju
Prvi je korak, smatraju ljudi okupljeni u Adriatic Aerospace Association, donošenje dokumenta koji bi Hrvatsku pogurao u međunarodne svemirske aktivnosti. Prijedlog tog dokumenta donijeli su članovi asocijacije s udrugom malih i srednjih tvrtki za svemir, SME4SPACE. U prezentaciji su prikazani bitni elementi Nacionalne svemirske strategije koja uključuje i Nacionalni svemirski program.
Prezentacija prijedloga Nacionalne svemirske strategije, Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić
‘Ni SAD nisu imale nikavu strategiju sve dok Gagarin nije otišao u svemir. Tada se sve preokrenulo preko noći’, rekao je Bosanac, objašnjavajući zašto bi uopće maloj zemlji poput Hrvatske trebala nekakva svemirska strategija. ‘Strategija igra odlučujuću ulogu za društevnu zajednicu. A u svemiru je budućnost.’
‘Trenutna situacija nudi dobru perspektivu za povećanje hrvatskog udjela u globalnom tržištu za svemir a uvjet je stvoriti čvrstu bazu domaće industrije i znanosti’, smatraju članovi A3 koji tvrde da se svemirskim projektima mogu zaposliti mnogi stručnjaci, što bi imalo i sekundarne učinke na tržištima informacijskih i svemirskih sadržaja, vezanih za turizam i razonodu.
Javnim novcem do snažne svemirske industrije
Dugotrajni programi, kao i skupi pojedinačni svemirski projekti moraju imati političku podršku na mnogo godina i država ih treba financijski potpomagati, smatraju članovi inicijative. Javnim novcem trebalo bi poticati obrazovanje i stručno osposobljavanje, stoji u nacrtu strategije.
To bi omogućilo stvaranje niza specijaliziranih institucija za pripremu i provedbu svemirskih projekata u Hrvatskoj. A to pak uključuje snažnu svemirsku industriju za uspješno djelovanje na globalnom tržištu; mješavinu velikih tvrtki, srednjih sustava i podsustava dobavljača i manjih dobavljača dijelova i usluga, te suradnju sa svjetskim znanstvenicima.
Europska svemirska agencija ESA, bilateralni projekti sa zemljama EU, a naročito sa zemljama jugoistočne Europe, naši su glavni partneri za svemir, smatraju članovi inicijative.
Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić
Hrvatska ima svoje adute
Hrvatska nema razvijeni svemirski program premda ima potencijal voditi ga u početku na jednostavnijim projektima. U nekim područjima moguće je postići brzi razvoj: u izgradnji malih satelita, proizvodnji komponenti i podsustava za svemirske transportne sustave, poput pogonskih grupa za satelite, raketa za sondiranje gornjih slojeva atmosfere, mikro i mini-nosača satelita.
Hrvatska bi trebala moći ponuditi svoju pamet i kad je riječ o implementaciji robotike i senzorne tehnike, SAR tehnologiji, istraživanju vremenskih i klimatskih promjena, nadzoru mora, obradi podataka o promatranju Zemlje te razvoju i proizvodnji materijala i konstrukcija vrlo otpornih na temperaturu, magnetska polja i svemirsko zračenje.
Programski ciljevi kojih bi se trebali držati Izvor: Screenshot / Autor: A3
Hrvatska mora biti ozbiljan konkurent u sve konkurentnijem globalnom komercijalnom tržištu u zrakoplovstvu, a u posljednje vrijeme i u svemirskom tehnološkom okruženju. Od telekomunikacije i navigacije, preko promatranja Zemlje, do svemirskog transporta i izgradnje i održavanja svemirskih postaja, niz je područja u kojima treba potražiti svoju priliku, smatraju članovi A3.
Razvoj mini i mikro satelita
Hrvatska bi čim prije trebala realizirati koncept mini i mikro satelita koji bi se razvijali samostalno i u suradnji s europskim partnerima, smatraju u A3. Od posebnog interesa je korištenje podataka sa satelita iz serije Sentinel koji se lansiraju u okviru EU programa COPERNICUS. Ti sateliti omogućuju dnevna i noćna promatranja kopna i mora pri svim vremenskim uvjetima; višespektralno promatranje vegetacije na kopnu i u priobalnom pojasu, kao i raspodjele temperatura na površini; detekciju štetnih plinova i aerosola koji utiču na kvalitetu atmosfere i klimatske promjene, te za oceanografska istraživanja vezana za klimatske promjene.
Hrvatska mora koristiti podatke planetarnih i deep space misija ESA kao što su BEPI-COLOMBO, SOLAR ORBITER ili CHEOPS, i uključiti se u planiranje i realizaciju misija predviđenih u skoroj budućnosti, kaošto su PLATO ili ATHENA.
Što će Hrvatskoj vlastiti sateliti?
Hrvatska može ostvariti veliki uspjeh u razvoju astrofizike, planetologije i srodnih znanstvenih oblasti korištenjem podataka i slika koji će se dobiti prijenosom sa svemirskog teleskopa James Webb i specijaliziranih sondi za istraživanje dubokog svemira. Kao budući član ESA Hrvatska će imati mogućnost pristupa snimkama i podacima spomenutih sondi. No to ne znači da ne bi trebali graditi i vlastite satelite.
‘Moramo imati vlastite satelite kako bismo bili sigurni da su dobiveni podaci pouzdani i da ih možemo dobiti kad ih trebamo’, smatra Bosanac.
Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić
Svemirski transport je u sadašnjosti u okviru ESA misija ograničen na transport bez ljudske posade. Među članicama trenutno ESA ne postoji suglasnost o planovima za letove u orbiti Zemlje ili prema bliskim nebeskim objektima vlastitim svemirskim letjelicama s ljudskom posadom. Hrvatska bi se trebala ograničiti na misije manjeg obima bez ljudske posade, koje će služiti razvoju znanosti i tehnologije, zaštiti od elementarnih nepogoda i katastrofa, kao i osiguranju sigurnosti u slučaju kriznih situacija. A da bi se to postiglo, treba stimulirati razvoj hibridnih, elektromagnetnih i drugih novih sustava propulzije, upravljanja, navođenja i promatranja. A takve tvrtke i rješenje već postoje kod nas, reko je Bosanac.
Umjetna inteligencija i robotika
Umjetna inteligencija i robotika, sve brža digitalna komunikacija, biotehnologije, fizika čvrstih stanja, hibridna i elektromagnetska propulzija, nanomaterijali i druge tehnologije, sve se to implementira u svemirske sustave. Dosta od toga već postoji, čime se smanjuju troškovi budućih svemirskih istraživanja. No da bi se ona provela, treba stimulirati osnivanje i razvoj malih i srednjih tvrtki, angažiranih u oblasti visokih tehnologija s potencijalnom primjenom u svemiru, kažu u A3.
Na lansiranju satelita Perun, uz mentorstvo iskusnijih znanstvenika, rade i studenti Strojarstva, FER-a, PMF-a te Algebre
Pogled na svemir i njegova bespuća oduvijek je u čovjeku budio maštu i motivirao ga da istražuje. A da bi nam svemir bio malo manja nepoznanica brine se Europska svemirska agencija. Europska svemirska agencija (ESA) međunarodna je organizacija koja obuhvaća 22 države članice, a Hrvatska mu se pridružila lani. Primarni zadatak Agencije jest osmisliti i provesti europski svemirski program, prenosi portal Novine Global u svom članku.
Cilj ESA-ina programa jest sjecanje novih spoznaja o Zemlji, Sunčevu sustavu, svemiru, ali i raditi na razvoju satelitskih tehnologija i usluga. Punopravno članstvo u ESA-i pridonijet će razvoju hrvatskog gospodarstva, ali i obrazovnog sektora. Kako se svemirske tehnologije stalno razvijaju, zapošljava se niz različitih stručnjaka, a nove su spoznaje ekonomski profitabilne.
“Proračun Europske svemirske agencije danas je oko 5,7 milijardi eura i najveći dio tog novca zapravo ide u tvrtke koje rade prema narudžbi Europske svemirske agencije, prema tome, hrvatska će se poduzeća moći javiti na natječaje i punopravno sudjelovati u tim natječajima”, ističe astronom, prof. Ante Radonić.
I Hrvatska ima namjeru poslati svoj prvi satelit u svemir, i to je cilj projekta “Perun” Jadranske aerosvemirske asocijacije (Adriatic Aerospace Association, ili skraćeno, A3). Na lansiranju satelita Perun, uz mentorstvo iskusnijih znanstvenika, rade i mladi entuzijastični studenti Strojarstva, FER-a, PMF-a, Algebre.
2 milijuna kuna nedostaje za lansiranje
“Satelitom želimo pokazati da i male države poput Hrvatske mogu lansirati satelit bez obzira na to što je to mali satelit poput Cube satelita i da se neki podaci koje bi on mogao prikupljati mogu koristiti u obrazovnom sustavu”, napominje Luka Korov, student FER-a koji radi na razvoju operacijskih sustava za satelite.
Student PMF-a, Marko Bermanec, radi na primjeni satelita i ističe kako je projekt, ali i istraživanje spoj raznih struka i zanimanja.
“Nije samo poanta da svatko radi u svom području, nego je zapravo poanta da se sve ta područja u kojima se radi povežu na neki način i zapravo razvijaju zajedno”, zaključuje.
Zvjezdarnica Višnjan
Drugi primjer mentorstva mladima vidljiv je u radu Astronomskog društva i Zvjezdarnice Višnjan. Njihova misija je motivirati, odgajati i poduprijeti mlade da izraze darovitost i izrastu u stručnjake. Kako je počela njihova misija otkrio je 20. najproduktivniji tragač za asteroidima svih vremena, astronom Korado Korlević.
“Kolege i ja zaključili smo da idemo napraviti nešto što će biti otkačeno, da toj djeci pokažemo koliko mogu i počeli smo s hrpom školskih klubova iz tehnologija, među ostalim, i sa zvjezdarnicom, i pokazalo se da smo bili u pravu jer su ti klinci u narednim godinama rasturili”, ispričao je astronom Korlević.
Dok se mladi aktivno uključuju i entuzijastično istražuju, još ne znamo hoće li Hrvatska poslati prvi satelit u svemir ili će ta ideja nestati s radara jer za Perunovo lansiranje nedostaju još dva milijuna kuna.
Sveznajući Copernicus
Copernicus je satelitski program opažanja Zemlje. On pruža precizne, pravovremene i lako dostupne informacije vezane uz okoliš, klimatske promjene i sigurnost. Program je to koji objedinjuje opažanja satelita i senzora koji se nalaze na površini Zemlje. Informacije koje Copernicus prikupi neograničeno su dostupne svima, bez financijske naknade.
Promatranje kopna i mora, kako bi se pratila i unaprijedila poljoprivreda i ribarstvo, za Hrvatsku su vrlo važne. Moguće je odrediti precizne prognoze, što i kada saditi, a takvi podaci su na raspolaganju i malim obiteljskim gospodarstvima što pokazuje kako je svemirska tehnologija korisna i na lokalnoj razini.
U poljoprivredi Copernicus olakšava komunikaciju ljudi i strojeva te strojeva međusobno, a omogućuje i satelitsko praćenje životinja. Jedan od korisnika podataka koje Copernicus prikuplja jest Državni hidrometeorološki zavod. Zavod koristi precizne podatke o vremenu, kvaliteti zraka, klimi. Razne krize poput prirodnih katastrofa i ljudskih nesreća moraju biti na vrijeme prepoznate i čim prije stabilizirane u čemu pomaže Copernicus.
Mapiranje i sustav ranog upozoravanja kao i općenite geoprostorne informacije koje prikupljaju sateliti, neophodni su alati kod ostvarivanja sigurnosti i zaštite određene zemlje. Za Hrvatsku, kao državu u kojoj su poplave, suše i požari česte pojave, efikasno korištenje ove tehnologije je vrlo bitno.
Galileo
Galileo je pak europski navigacijski satelitski sustav koji pruža iznimno točno globalno pozicioniranje i precizno mjerenje vremena. Za razliku od američkog GPS i ruskog Glonass sustava kojima upravlja vojska, Galileo je pod civilnom kontrolom što mu omogućuje neovisnost.
Trenutačno Galileo sustav obuhvaća 26 satelita, a podaci koje pruža mogu se koristiti u različite svrhe. Galileo je koristan u mnogim sektorima gospodarstva koji se oslanjaju na precizno pozicioniranje poput transporta, logistike, energetike i telekomunikacija.
Slijetanje uz EGNOS
Važni je u sklopu projekta spomenuti i Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS), koji pruža preciznu navigaciju za korisnike u zraku, na moru i na kopnu. Podaci koje EGNOS pruža su toliko precizni da ga koriste i avioni pri slijetanju. Koristeći geostacionarne satelite i mrežu kopnenih ispostava, EGNOS potpomaže postojeće navigacijske sustave, primarno američki GPS, a u budućnosti i Galileo sustav.
EGNOS se koristi svugdje gdje je nužna potpuna preciznost – kod slijetanja zrakoplova, navigiranja brodova kroz uske tjesnace, prometovanja željeznica, zaštite okoliša i slično. EGNOS je jedan od najvažnijih modernih sustava tehnologija.
“Ideja je da zrakoplovi samostalno slijeću i polijeću na temelju ove satelitske navigacije ili, recimo, evo govori se o automobilima koji će samostalno voziti temeljem te navigacije sa satelita”, ističe fizičar, prof. dr. sc. Slobodan Danko Bosanac.
Rast telekomunikacijske tehnologije
Satelitska komunikacija s druge strane čini dvije trećine ukupnih prihoda svemirske industrije. Upravo u području telekomunikacija vidljiva je najveća primjena svemirske tehnologije. Procjenjuje se kako će do kraja 2019. godine svjetski podatkovni promet porasti za čak 800 posto.
“Već se sada lansiraju prvi sateliti koji će jednog dana biti dio te velike satelitske mreže Internet, a bit će znači nekoliko tvrtki, nekoliko mreža, koje će imati svaka svoj sustav za Internet”, napominje Ante Radonić.
Autor videa: Matej Đuzel
Produkcija: Televizija Student 2019.
Predsjedatelj: Slobodan Bosanac Ph.D., predsjednik A3
Adriatic Aerospace Conference je organizator prvog regionalnog sastanka posvećenog suradnji u svemirskim tehnologijama. Cilj konferencije je potaknuti i ojačati regionalnu suradnju u istraživanju i razvoju naprednih tehnologija, uglavnom korištenih u svemirskim aktivnostima. Profil konferencije je jednodnevni sastanak na kojem će svi sudionici ukratko izvijestiti o svojim trenutnim aktivnostima i budućim programima. To bi trebalo potaknuti daljnje zajedničke razvoje u području nano-satelitskih tehnologija kao što su izgradnja, funkcije, pogon, komunikacija, kontrola položaja i slično. Namjera je da konferencija postane godišnjeg karaktera, održavati se svake godine kao okupljalište učesnika u svemirskom istraživanju i razvoju.
Više informacija potražite na internet stranicama Konferencije.
Organizacijski odbor
S. Bosanac, prof. dr. sc., Adriatic Aerospace Association
M.Ivanda, dr. sc., Institut Ruđer Bošković
I. Jakić, CEO, IJEX GmbH
D. Kočiš, Adriatic Aerospace Association, World Space Week Hrvatska
I. Ljubić, dr. sc., Institut Ruđer Bošković
G. Verbanec, dr.sc., Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu
H. Zorc, dr. sc., Adriatic Aerospace Association
S. Petrović,
D. Ramljak, dr.sc. stručnjakinja za znanost i inovacije Svjetske banke
Kraj siječnja bio je rezerviran za sudjelovanje Adriatic Aerospace Association zastupanom od strane predsjednika organizacije prof. dr. sc. Slobodana Danka Bosanca na Ilan Ramon Space Conference, te u mnogobrojnim aktivnostima koje su se događale uz konferenciju, koje uključuju sastanke, uspostavljanje kontakata sa izraelskim tvrtkama i ustanovama te predstavnicima međunarodnih tvrtki i ustanova u aerosvemirskom sektoru.
Prvoga dana prof. Bosanca pozvao je Ran Livne, direktor Ramon Foundation, kao gosta člana ocjenjivačkog povjerenstva učeničkih osnovnoškolskih i srednjoškoslkih radova godišnjeg finala Ramon SpaceLab edukativnog programa. Tročlano ocjenjivačko povjerenstvo uključivalo je uz prof. Bosanca i Avivu Varsanyi Breiner, direktoricu za visoko obrazovanje općine Rehovot te Juana de Dalmau, predsjednika International Space University. Ocjenjivalo se 8 radova, od ukupno 60-ak, a radovi su koliko doznajemo bili izvrsni. Sudjelovanje u povjerenstvu urodilo je i novom suradnjom s oba partnera, što uključuje proširenje kontakata u obrazovanju djece i mladih u svemirskim aktivnostima.
Istoga dana u popodnevnim satima prof. Bosanac sudjelovao je u Master Class Workshopu na kojemu su prezentirana predavanja iz sektora aktivnosti pojedinih sudionika. Budući da je jedan od planova A3 potaknuti razvoj propulzivnih sustava prof. Bosanac je održao predavanje pod nazivom „Challenges of Space for the World to come“. Večernji dio programa program uključivao je prijem kod ministra Znanosti i tehnologije, Ofira Akunisa, na kojem je prisustvovala i veleposlanica Republike Hrvatske u Izraelu gđa. Vesela Mrđen Korač. Tijekom prijema u neformalnoj atmosferi uspostavilo se više kontakata, gdje posebno možemo istaknuti kontakt s dr. Ana Heller, glavnom voditeljicom prva dva izraelska CubeSata, te Williamom Blairom, potpredsjednikom tvrtke Lockheed Martin i Williamom Furnissom, voditeljem odjela za strateška planiranja istoimene tvrtke.
Drugoga dana gostovanja u Izraelu delegaciji A3 pridružio se član A3 Upravnog odbora Ivica Jakić te su kao izaslanstvo sudjelovali u Programu Ilan Ramon Space Conference koji je bio popunjen izvrsnim predavanjima i panel diskusijama o važnim temama komercijalizacije svemira, u većini kojih su diskusijom sudjelovali članovi A3 pod vodstvom prof. Bosanca. Važna tema diskusija bila je uloga Nacionalnih svemirskih agencija u svijetu sve proširenije komercijalizacije svemira. Primjer je izraelska sonda koja će uskoro biti poslana na Mjesec, a izrađena je od izraelske NGO SpaceIL, gdje je u ukupnim troškovima projekta 95% iznosa došlo putem donacija. Kao zaključak konferencije nameće se da je uloga nacionalnih svemirskih agencija sve manje svrsishodna i da prelaze u ulogu savjetodavnih tijela, gdje kreiraju i ponekad vode obrazovne nacionalne programe što je svakako vrijedan podatak koji se može iskomuincirati i sa našim MZO.
Uz konferenciju dan je iskorišten i za seriju važnih sastanaka, prije svega s direktorom Izraelske svemirske agencije Avijem Blasbergerom i Leom Vinovezky, dirketorom ISA-e za vanjske poslove i međunarodne suradnje na kojemu je bilo riječi o budućoj suradnji Izraela i Hrvatske kroz Ministarastvo znanosti i obrazovanja kada se otvore kanali suradnje za A3, ali i druge sudionike u Hrvatskoj iz sektora industrije visoke tehnologije i znanosti. Uz suradnju industrije i znanosti, bitan element je i suradnja u sektoru obrazovanja što je vjerujemo budući korak sa naše MZO. Drugi važan sastanak bio je s predstavnicima kompanije Rafael, Shimshonom Adlerom, direktorom svemirskih sustava i Jacobom Herscovitzom, glavnim injženjerom svemirskih sustava s kojima je dogovoreno uspostavljanje bolje suradnje na problematici električne i hibridne propulzije. Ono što je bitno za A3 i Hrvatsku u globalu jest činjenica da u okviru suradnje postoji velika mogućnost transfera tehnologije i obrazovanja znanstvenika na izraelskom tehničkom institutu Technion. U svemu tome A3 i Hrvatska dobila je i podršku Sandora Szelekovszkya, voditelja izraelske delegacije pri Europskoj uniji, koji je obećao pomoć u pronalaženju modela financiranja zajedničkih projekata partnera iz Hrvatske i Izraela.
Uz spomenute sastanke i susrete svakako moramo spomenuti i sastanak s Frankom Salzgeberom, ESA-inim voditeljem odjela transfera tehnologija koji je spreman pomoći oko uspostavljanja kontakata s ESA-inim BIC-ovima Poduzetničkim centrima i inkubatorima, prije svega u najbližoj nam Austriji kao poticaj za osnaživanje tehnološkog razvoja u Hrvatskoj. Također bitan sastanak održan je s Juanom de Dalmau, predsjednikom International Space University – Međunarodnog svemirskog sveučilišta (nakon prvog sastanka u ocjenjivačkom odboru). Kao predsjednik Sveučilišta opisao je delegaciji A3 sve mogućnosti školovanja, ali i doškolavanja putem ljetnih škola u njihovoj visokoškolskoj instituciji u kojoj su školovani mnogi od današnjih vrhunskih eksperata u svemirskoj tehnologiji, a na predstavnicima A3 i MZO je uspostavljanje suradnje između njih i naših obrazovnih institucija.
Pismo zahvale direktora Avia Blasbergera Izraelske Svemirske Agencije na sudjelovanju u Međunarodnoj svemirskoj konferenciji Ilan Ramon
Etiopija se pridružila ligi afričkih zemalja sa strategijom o svemiru nakon što je kabinet ministara usvojio i ozakonio etiopsku nacionalnu svemirsku strategiju 22. prosinca 2018. To je potvrdio i etiopski ministar za inovacije i tehnologiju, dr. Getahun Mekuria. Strategija bi usmjeravala sve aktivnosti Etiopije u miroljubivom korištenju svemira, posebno u pogledu iskorištavanja svemirskih tehnologija za rješavanje socioekonomskih izazova u zemlji.
Za trajanja sjednice Vlade Savezne demokratske republike Etiopije nacionalna svemirska strategija je ozakonjena. Foto: @DrGetahun
Podsjetimo, u listopadu je Etiopski premijer Abiy Ahmed izabrao je kabinet Vlade s rekordnim brojem ministrica koje čine 10 od 20 članova Vlade, da bi 2 mjeseca kasnije, ovaj kabinet usvojio etiopsku strategiju o svemiru.
Povijest interesa u svemirskoj znanosti i tehnologiji u Etiopiji datira iz 2004. godine kada su tri astronoma okupila skupinu od 47 svemirskih entuzijasta u Etiopskom svemirskom znanstvenom društvu. Društvo, koje sada broji više od 10.000 članova otkako je utemeljeno 2004., postiglo je prekretnicu u uspostavljanju jedine svemirske zvjezdarnice u istočnoj Africi na brdima Entotoa, na nadmorskoj visini od 3.200 metara.
S trenutnim radom na razvoju prvog etiopskog satelita, nacionalna svemirska strategija donesena je u najprikladnijem trenutku. Etiopija se ovime pridružila drugim afričkim državama kao što su Nigerija, Južna Afrika, Egipat, Maroko itd. koje imaju nacionalne svemirske strategije.
Toliko paralela možemo povući sa trenutnom situacijom u Republici Hrvatskoj i našom organizacijom te se iskreno nadamo da će se ovakve pozitivne stvari dogoditi i kod nas u Vladi Republike Hrvatske kroz suradnju s našom organizacijom!
Na nedavnoj informativnoj radionici u Ministarstvu znanosti i obrazovanja predstavljene su nacionalne mjere pod nazivom “Nove mjere potpore za povećanje prijava na program Obzor 2020. i promociju inicijativa vezanih uz svemir i svemirske tehnologije”. Kako doznajemo od gosp. Miroslava Petrovića, voditelja Ureda za istraživanje i međunarodnu suradnju Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, postoje sljedeće mjere za informiranje i popularizaciju znanosti u Republici Hrvatskoj, a koje su od interesa/važnosti za našu zajednicu okupljenu oko Adriatic Aerospace Associationa, koje su trenutno dostupne ili kroz 2019.:
1) Natječaj Ministarstva znanosti i obrazovanja: Znanstveni skupovi, udruge i popularizacija znanosti
MZO svake godine provodi javne pozive za dodjelu financijske potpore za:
pripremu i održavanje znanstvenih i znanstvenostručnih skupova i škola,
redovitu djelatnost znanstvenih i znanstvenostručnih udruga i
provedbu programa popularizacije znanosti.
Idući natječaj za 2019. možemo očekivati vjerojatno u drugom kvartalu 2019. Više info na:
2) Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih
MZO svake godine raspisuje Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja djece i mladih. Svake godine su definirana prioritetna područja. Sigurno će ići i iduće godine područje ‘vještina i kompetencija u području tehnike te informacijskih i komunikacijskih tehnologija’.
Idući natječaj za 2019. možemo očekivati vjerojatno u drugom kvartalu 2019: Više info na:
3) Potpora inicijativama vezanima uz svemir i svemirske tehnologije
Osim (individualnim) potporama za sudjelovanje na međunarodnim konferencijama i sajmovima u svrhu dogovaranja inicijativa, prezentacije rada i umrežavanja vezano uz svemir i svemirske tehnologije, te potporama za sudjelovanje na radionicama ili kraćim treninzima u ESA-i, nacionalnim svemirskim agencijama te tijelima zaduženima za provedbu nacionalnih svemirskih politika u državama članicama ESA-e, MZO nudi potpore organizacijama za organizaciju radionica i drugih događaja za promociju i demonstraciju europskih svemirskih programa i vezanih tehnologija u Hrvatskoj te definiranje i povećanje vidljivosti aktivnosti vezanih uz nacionalnu svemirsku politiku.
Radi se o institucionalnim potporama u vrijednosti do 50.000,00 kn koje se dodjeljuju svake godine.
4) Najavljen je natječaj za promociju, popularizaciju i obrazovanje u 2019.
Očekuje se u 2019. s time da će ga objaviti i koordinirati ESA. Detalja oko toga još nema, na radionici je isto tako samo spomenut. Detalji će se znati kada bude otvoren.
Pored ovih natječaja za popularizaciju, informiranje, promociju i obrazovanje, postoji niz natječaja za istraživanje i razvoj. Navodimo sljedeće najvažnije nacionalne i EU linije financiranja R&D-a koje su dostupne u 2019. Svi natječaji su više vezani uz individualne istraživače, tj. ustanove u području visokog obrazovanja i znanosti ili pak za poduzetnike.
Natječaji u Republici Hrvatskoj
1) Interni mehanizmi financiranja ustanova kao npr. godišnji sveučilišni fond za istraživanje
2A Potpora “Stjecanje iskustva” – trenutno otvorena.
Cilj je potpore „Stjecanje iskustva” dati priliku vrsnim znanstvenicima i stručnjacima iz Hrvatske da posjete najbolje istraživačko-razvojne centre u inozemstvu kako bi uspostavili suradnju i stekli nove vještine potrebne za unaprjeđenje znanosti i tehnologije u domovini.
Posjet mora biti usmjeren ka: a) uspostavi ili unapređenju međunarodnog zajedničkog projekta s ciljem privlačenja investicija ili pripreme prijave za stranu potporu; b) prijenosu neophodnog znanja koje doprinosi jačanju tržišnog potencijala nekog na znanju utemeljenog poduzeća; c) prijenosu znanja i vještina nužnih za stvaranje nekih drugih dodanih vrijednosti za znanost i tehnologiju.
Talentirani znanstvenici koji žive i rade u Hrvatskoj te su stekli doktorat znanosti najkasnije 10 godina od datuma otvaranja natječaja mogu se prijaviti za potporu kratkih posjeta u trajanju najviše 6 mjeseci. Unutar tog perioda, može se tražiti potpora za jedno putovanje, u skladu s očekivanim ishodom. Ova potpora se dodjeljuje u vidu stipendije za usavršavanje i znanstveno istraživanje.
Uvjet za uspješnu prijavu jest kandidatov plan profesionalnog razvoja koji je odobrio inozemni domaćin te koji jasno pokazuje novu vrijednost za Hrvatsku proisteklu iz predloženog posjeta.
Za detalje, kriterije i uvjete prijave, vidjeti tekst natječaja i pripadajuće dokumente.
Rok za prijavu: 1. veljače, 2019. godine, do ponoći.
Erasmus+ – Ključna aktivnost 2 -Savezi znanja – otvoren!
Savezi znanja su transnacionalne aktivnosti vođene rezultatima između visokih učilišta i poduzetništva.
Projekti su otvoreni za sve discipline, sektorsku i međusektorsku suradnju. Savezi znanja za cilj imaju jačanje europskih inovacijskih kapaciteta i poticanje inovacija u visokom obrazovanju i poduzetništvu. Savezi znanja namjeravaju:
razvijati nove inovativne i multidisciplinarne pristupe predavanju i učenju;
poticati poduzetništvo i poduzetničke vještine nastavnog osoblja i zaposlenika tvrtke;
olakšati razmjenu, protok i zajedničko stvaranje znanja.
Erasmus+ – Mreže Jean Monnet – otvoren!
Mreže Jean Monnet potiču stvaranje i razvoj konzorcija međunarodnih igrača (institucija visokog obrazovanja, centri izvrsnosti, odjeli, ekipe, pojedinačni stručnjaci i sl.) na području studija u EU radi prikupljanja informacija, razmjene iskustava, izgradnje znanja i promicanja procesa europskih integracija širom svijeta. Aktivnost također može podržavati postojeće mreže, posebice one koje potiču sudjelovanje mladih istraživača u temama vezanim uz EU.
SPACE-13-TEC-2019: STZI – Svemiski električni pogoni i održavanje postaja
LC-SPACE-14-TEC-2018-2019: Tehnologije promatranja Zemlje
SPACE-15-TEC-2018: Tehnologije za satelitske komunikacije
SPACE-16-TEC-2018: Pristup svemiru
SPACE-17-TEC-2019: Pristup svemiru
SPACE-20-SCI-2018: Znanstvena instrumentacija i tehnologije koje omogućuju svemirske znanosti i istraživanje svemira
Sigurno i pouzdano svemirsko okruženje
SU-SPACE-22-SEC-2019: Svemirska prognoza vremena
SU-SPACE-23-SEC-2019: Napredna istraživanja svemirskih tijela čije se orbite sijeku za zemljinom i nove tehnologije prijenosa korisnog tereta u orbitu za planetarnu obranu
SU-SPACE-31-SEC-2019: Istraživačka i inovacijska mreža državnih korisnika sigurnih satelitskih komunikacija
HORIZON 2020 Širenje izvrsnosti i proširenje sudjelovanja
WIDESPREAD-03-2018: Twinning
Twinning za cilj ima značajno ojačati definirano područje istraživanja u sveučilišnoj ili istraživačkoj organizaciji zemlje sudionice proširenja povezujući ga s najmanje dvije međunarodno vodeće istraživačke institucije iz dvije različite države članice ili pridružene zemlje. Twinning će: 1) povećati znanstveni i tehnološki kapacitet povezanih institucija s naglaskom na sveučilište ili istraživačku instituciju iz zemlje sudionice proširenja; 2) pomoći u podizanju istraživačkog profila institucije iz zemlje sudionice proširenja, kao i istraživačkog profila osoblja institucije.
WIDESPREAD-04-2019: Predsjedatelji EIP-a – Europskog istraživačkog prostora
Aktivnosti predsjedatelja Europskog istraživačkog prostora podupirat će sveučilišta ili istraživačke organizacije s ciljem privlačenja i održavanja visokokvalitetnih kadrova pod vodstvom izvanrednog istraživača i voditelja istraživanja (EIP predsjedatelja) i paralelno provoditi strukturne promjene kako bi se postigla izvrsnost na održivoj osnovi.
English
