Objavljeno

Budi prvi koji će uhvatiti signal Europskog studentskog Zemljinog orbitera – lansiranje 3. prosinca

Umjetnički prikaz ESEO-a

Vrijeme je da se pripremite za osluškivanje svemira. Kako bi proslavili lansiranje Europskog studentskog Zemljinog orbita (ESEO), Ured za obrazovanje ESA-e poziva radioamatersku zajednicu na osluškivanje svemira i izazov tko će prvi zaprimiti signal nove svemirske letjelice u Zemljinoj orbiti.

POSLJEDNJA VIJEST: LANSIRANJE 3. PROSINCA 2018.

Video prijenos događaja možete pratiti i na našim stranicama:

ESEO-vo lansiranje je odgođeno za 3. prosinca 2018. godine iz zračne baze Vandenberg, u sklopu lansiranja SSO-A-a, u 19:32 po srednjoeuropskom vremenu; dok je odvajanje i aktiviranje svemirske letjelice zakazano oko 2 sata 13 minuta nakon lansiranja.

Više na stranicama: SpaceX Reddit


Oko dvije minute nakon što bude postavljena u svoju konačnu orbitu, letjelica ESEO početi će odašiljati radio far signal na frekvenciji 437,00 MHz na Zemlju kojeg može zaprimiti bilo tko sa običnom radio amaterskom opremom. ESA poziva sve na ovaj natječaj da ukoliko zaprime signal letjelice tijekom prolaska iznad njihove lokacije da zapis signala pošalju na eseo@esa.int.

Šest majica, od ESEO-a svijetu

Nakon tjedan dana od lansiranja ESEO-a, prve e-poruke koje pristignu sa svakog kontinenta (Amerika, Afrika, Europa, Azija, Oceanija, Antartika), poslane od strane radio amatera koji su snimili signale sa ESEO-a, koje nakon potvrde budu prihvaćeni, biti će im dodijeljene službene ESA majice obrazovne ESEO misije.

Stoga pozivamo sve radioamatere, mlade i stare,  u Hrvatskoj i okolici da budno slušaju svojim radio stanicama nebo iznad nas i pokušaju uhvatiti signal ESEO-a te svima želimo puno sreće i uspjeha da budete prvi iz Europe kojima će to uspjeti kako bi osvojili jedinstvenu majicu, jednu od svega šest koje će biti dodijeljene na svijetu.

Više informacija o ESEO letjelici možete pronaći na ESA-inim stranicama te na stranicama AMSAT-UK.

Predviđeni TLE-ovi:

1 99999U 18002AAA 18323.77208322  .00000219  00000-0  20525-4 0 00007
2 99999 097.7587 032.5599 0012710 273.1261 206.6510 14.94053531000012

 

ESEO UHF radio far:

Frekvencija: 437.00 MHz

Format prijenosa: Prilog 1

Oblik modulacije: GFSK

Trajanje transmisije radio fara:

  • Svake minute kada je u safe modeu i odmah nakon postavljanja u konačnu orbitu
  • Svake minute kada je letjelica osvijetljena sunčevim zrakama
  • Svakih 5 minuta kada je letjelica u zemljinoj sjeni

Vrste radio fara (cikličko odašiljanje):

  1. Općenito
  2. Sustav napajanja
  3. OBDH (obrada podataka letjelice)
  4. AOCS (kontolni sustavi za održavanje visine i orbite) i senzori/pobuđivači
  5. FDIR (sustav otkrivanja pogrešaka u radu, identifikacije i oporavka) i TMTC ( telemetrija i telekomande)
  6. Korisni teret

Dodatni radio far (ne u normalnom načinu rada): Izvanredno stanje

Jednadžbe telemetrije: Prilog 2

Odredišna oznaka: ESEO

Izvornišna oznaka: IW4DUL

Sljedeće informacije sadržane su u svakom paketu poslanom sa svemiske letjelice u adresnom dijelu poruke, prema AX.25 protokolu.

 First Byte 
Destination Address Subfield  Source Address Subfield 
A1 A2 A3 A4 A5 A6 A7 A8 A9 A10 A11 A12 A13 A14
Byte  ASCII 

Bin Data 

MSB           LSB 

 Hex Data 
A1 E 10001010 8A
A2 S 10100110 A6
A3 E 10001010 8A
A4 O 10011110 9E
A5 Space 01000000 40
A6 Space 01000000 40
A7 SSID 01100000 60
A8 I 10010010 92
A9 W 10101110 AE
A10 4 01101000 68
A11 D 10001000 88
A12 U 10101010 AA
A13 L 10011000 98
A14 SSID 01100001 61

Što vaša poruka e-pošte mora sadržavati:

  • IQ zapis u prepoznatljivom formatu
  • Ime i prezime
  • Radioamatersku oznaku (pozivni znak, ukoliko ste radioamater)
  • Poštansku adresu
  • Vrijeme prijema signala radio fara
  • Detalje dekodirane telemetrije letjelice
  • Točnu lokaciju radiostanice
  • Nekoliko općenitih informacija o opremi koju ste koristili za prijem signala
Objavljeno

Poziv na znanstveno popodne na IRB-u predavača Zorana Kahrića i Zdenka Uvalića

Nakon predavanja gosp. Radonića, A3 nastavlja sa organizacijom znanstvenih predavanja. Iduće znanstveno popodne održati će se u ponedjeljak, 29. listopada 2018.g., također na Institutu Ruđera Boškovića, u Dvorani III krila, a ovaj puta sastojati će se iz dva predavanja, prvo s početkom u 15 sati, gosp. Zoran Kahrić sa temom ICESat-2, kako mjeriti promjene leda na polovima s 500km, te drugo s početkom u 16.30 sati, gosp. Zdenko Uvalić s temom Kako se izrađuju svemirske letjelice.

ICESat-2, Kako mjeriti promjene leda na polovima s 500km.

U predavanju će biti dan opis rada upravo lansiranog NASA-inog satelita ICESat-2 (https://www.nasa.gov/content/goddard/icesat-2 ) koji će mjeriti promjene ledenog pokrivača na polovima, putovanje santi leda i rast vegetacije. Teorija i praksa kako mjeriti 1cm sa satelita 500km
udaljenog koji putuje 8km u sekundi – i zasto to košta 1.2 milijarde dolara.  Pogled na design, proizvodnju, testiranje, probleme i lansiranje.

Zoran Kahrić je diplomirao elektrotehniku na Concordia University u Montrealu i magistrirao elektrotehniku na Boston University.

Radi u NASA Goddard Space Flight Center od 2001 kao elektro-inženjer, test inženjer i inženjer za radijacijske efekte. Za to vrijeme je radio na mnogim projektima, od velikih i poznatih kao James Web teleskop do malih koji imaju vrlo specifičnu namjenu. Između 2013 i 2017 je radio na izradi i testiranju laser detektora za ICESat-2 projekt i na razvoju komunikacije između ICESat-2 i zemaljskih stanica.

Od 2017 radi kao Lead Test Engineer na PACE projektu gdje vodi tim koji testira elektroniku. Cilj programa je pračenje života u oceanima mjerenjem raznih vrsta planktona. Satelit je planiran početi s radom 2020.

Kako se izrađuju svemirske letjelice?

U prosjeku, svaka četiri dana pokuša se postaviti svemirska letjelica u orbitu. Prošle 2017. godine zabilježeno je 90 uspješnih lansiranja i 6 neuspješnih.

Svemirska letjelica je složen stroj visoke pouzdanosti koji mora preživjeti neizmjernu raiznu vibracija prilikom lansiranja, te raditi u potpuo negostoljubivom okruženju:

  • oštroj toplinskoj okolini,
  • dugotrajnom izlaganju zračenju,
  • pad snage zbog kiše meteora,

i uz sve to, obavljanje posla za koji je i zamišljena.

Svemirske letjelice ne mogu biti popravljene u svemiru, niti biti vraćene proizvođaču na reklamaciju. Jednostavno, za konstruktore svemirskih letjelica, neuspjeh nije opcija!

Predavanje će nas odvesti na putovanje svemirskom letjelicom od kolijevke pa do groba. Biti će govora o dramatičnom proizvodnom ciklusu letjelice, podijeljenom u posebne faze izrade, razdijeljenih projektnim evaluacijama. Uroniti ćemo u srce inženjerstva svemirske letjelice i opisati neke od stvarnih problema konstrukcije svemirskih letjelica.

Zdenko Uvalić rođen je 1966. godine. Studirao je Aerospace Engineering na Sveučilištu Kingston u Ujedinjenom Kraljevstvu gdje je stekao prvostupanjsku diplomu. Između 2001. i 2008. godine radio je u EADS Astrium kao glavni inženjer konstruktor kako na vojnim tako i komercijalnim telekomunikacijskim satelitima. Godine 2007. pridružio se EADS Astrium’s Earth Observation Navigation & Science Section, gdje je radio na ExoMars rover programu. Između 2009. i 2013. bio je odgovoran za sve tehničke i dizajnerske aspekte arhitekture strukturnih i mehaničkih podsustava Sentinel 5p satelita. Dobio je nagradu za izuzetan doprinos projektu.

U rujnu 2013. Zdenko je preuzeo dužnost višeg strukturnog inženjera u “Aircraft Research Association” (ARA) u Bedfordu, Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje je radio na razvoju, uvođenju i verifikaciju inovativnih multifizičkih Finite Element Analysis naprezanja materijala modela u zračnim tunelima.

Godine 2015. vratio se u Airbus DS (bivši EADS Astrium) gdje je preuzeo ulogu Mehaničkog Arhitekta na programu Solar Orbiter kao i potporu drugim projektima u tijeku.

Zdenko je ovlašteni inženjer i član “Institute of Mechanical Engineers”, IMechE u Ujedinjenom Kraljestvu.