Odlazak u svemir \u010desto se \u010dini\u00a0neostvarivim<\/strong>\u00a0ili dalekim, kao i sudjelovanje u samoj svemirskoj industriji. Mnogi u djetinjstvu ma\u0161taju kako \u017eele postati\u00a0astronauti<\/strong>, posjetiti Mjesec ili oti\u0107i na Mars. Iako svemirska znanost i cjelokupna industrija nude mnogo mogu\u0107nosti, ma\u0161tanje i volja samo su prvi korak prema svemiru. Interes za svemirom u Hrvatskoj se naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuje u mladih koji na probleme nailaze \u010dim im se javi \u017eelja za ulaskom u svemirsku industriju, i to zbog\u00a0obrazovanja<\/strong>, u \u010dlanku nam donose novine Global<\/a>.<\/p>\n \u201cKada bi se mladima pru\u017eila mogu\u0107nost da od po\u010detka \u0161kolovanja stje\u010du osnovna znanja o svemiru i svemu \u0161to svemir pru\u017ea te kada bi ih se\u00a0motiviralo da ma\u0161taju<\/strong>\u00a0i razvijaju svoju kreativnost i ideje, oni bi daljnjim \u0161kolovanjem usavr\u0161avali svoje znanje i dobili jasnu ideju o onome \u0161to ih zanima\u201d, obja\u0161njava predsjednik Jadranske aerosvemirske asocijacije (A3) Slobodan Danko Bosanac.<\/p>\n Osim \u0161to profesori nedovoljno motiviraju mlade, Bosanac smatra i da je op\u0107enito rije\u010d o\u00a0pogre\u0161ki obrazovnog sustava<\/strong>, gdje se fokus ne stavlja dovoljno na tehni\u010dke i prirodne znanosti, odnosno\u00a0STEM<\/strong>. Da bi se osoba bavila svemirskom industrijom, nu\u017ena je specijalizacija u jednom od STEM podru\u010dja. Iako na hrvatskim fakultetima postoji nekoliko studija vezanih uz svemir, Bosanac isti\u010de da je vi\u0161e rije\u010d o formalnosti te da je priklju\u010divanje raznim edukacijama, programima i projektima najlak\u0161a i najbolja prigoda da mlada osoba stupi u kontakt sa stru\u010dnjacima i pribli\u017ei se svemirskoj znanosti i industriji.<\/p>\n Jedan od na\u010dina je i priklju\u010divanje samoj Jadranskoj aerosvemirskoj asocijaciji koja provodi\u00a0motivacijska predavanja<\/strong>\u00a0te poti\u010de istra\u017eivanja i razvoj industrije.<\/p>\n OSIM \u0160TO PROFESORI NEDOVOLJNO MOTIVIRAJU MLADE, BOSANAC SMATRA I DA JE OP\u0106ENITO RIJE\u010c O POGRE\u0160KI OBRAZOVNOG SUSTAVA<\/p><\/blockquote>\n \u201cJedna od najnovijih inicijativa asocijacije jest pokrenuti\u00a0te\u010dajeve astronautike<\/strong>\u00a0na pojedinim fakultetima gdje \u0107e i visokokvalificirani vanjski stru\u010dnjaci odr\u017eavati predavanja iz pojedinih podru\u010dja\u201d, dodaje Bosanac. Postati astronautom tako nije ne\u0161to neostvarivo, ali potrebno je ispuniti odre\u0111ene uvjete. Prije svega, osoba ne mo\u017ee postati astronaut ako dr\u017eava, u ovom slu\u010daju Hrvatska, nije uklju\u010dena u neku od svemirskih aktivnosti. S obzirom na to da astronaute lansiraju velike agencije kao \u0161to je\u00a0NASA<\/strong>, temeljni uvjet Hrvatske bio bi da je prije svega \u010dlanica Europske svemirske agencije, obja\u0161njava Bosanac. Tako\u0111er, napominje da dr\u017eava mora pokazati da je ozbiljno zainteresirana i spremna sura\u0111ivati na svemirskom projektu.<\/p>\n \u201cNa\u0161e tvrtke, a posebno mladi, mogli bi se, na primjer, uklju\u010diti u projekt razvoja letjelice za Mjesec. Kada bi sudjelovali u takvom projektu i kada bi ta letjelica oti\u0161la na Mjesec, mogli bismo govoriti da je i Hrvatska uspjela oti\u0107i u svemir\u201d, isti\u010de Bosanac.<\/p>\n Uz profesionalni rad u svemirskoj industriji, odlazak u svemir mo\u017ee se ostvariti i preko\u00a0svemirskog turizma<\/strong>. Rije\u010d je o svemirskim putovanjima ljudi u rekreativne svrhe.<\/p>\n \u201cSvemirski turizam kre\u0107e ve\u0107 od takozvanih zero-G letova gdje zrakoplovi\u00a0nebom lete po parabolama<\/strong>, a tijekom svake parabole zrakoplov slobodno pada te se na odre\u0111eno vrijeme mo\u017ee osjetiti beste\u017einsko stanje\u201d, obja\u0161njava\u00a0Danko Ko\u010di\u0161<\/strong>, nacionalni koordinator i predsjednik udruge World Space Week Hrvatska. Ne\u0161to kompleksniji i skuplji oblici svemirskog turizma su suborbitalni let koji dose\u017ee granice svemira i ponovno se vra\u0107a na Zemlju bez ulaska u orbitu, te orbitalni letovi \u2013 let u ni\u017eu Zemljinu orbitu. Kako komentira Ko\u010di\u0161, zero-G let bio bi ujedno najprivla\u010dniji i najpovoljniji za budu\u0107e turiste, koji bi se relativno lako mogao organizirati u Hrvatskoj.<\/p>\n \u201cU Hrvatskoj bi se, na primjer, moglo letjeti od Istre do Dubrovnika, \u0161to bi ljudima pru\u017eilo vi\u0161estruko zadovoljstvo, po\u010dev\u0161i od samog leta do odmora i opu\u0161tanja na na\u0161oj obali\u201d, isti\u010de Ko\u010di\u0161. Hrvatska je sama po sebi turisti\u010dka zemlja pa bi tako uvo\u0111enje odre\u0111ene vrste svemirskog turizma moglo zna\u010dajno\u00a0pridonijeti razvitku turizma<\/strong>, ali i \u010ditave zemlje. No, prema Ko\u010di\u0161u, rije\u010d je ipak o ne tako bliskoj budu\u0107nosti.<\/p>\n \u201c\u017delimo li ostati konkurentni po pitanju turizma u budu\u0107nosti, u interesu i dr\u017eavnih institucija i privatnih kompanija za po\u010detak bi trebala biti ponuda zero-G letova\u201d, dodaje Ko\u010di\u0161.<\/p>\n Letovi turista u suborbitalne ili orbitalne dijelove svemira nisu tako skoro izvedivi u Hrvatskoj jer osim financijskih zahtjeva, tijekom letova dolazi i do\u00a0ve\u0107ih opasnosti za turiste<\/strong>.<\/p>\n \u201cAko se govori o daljnjoj budu\u0107nosti i putu na Mjesec ili Mars, govori se o\u00a0dugoro\u010dnom<\/strong>\u00a0putovanju u svemir pri \u010demu veliku pozornost treba posvetiti sigurnosti putnika i odr\u017eivosti organizma i psihe\u201d, navodi Ko\u010di\u0161. Klju\u010dna su prepreka putovanju u svemir ipak\u00a0previsoke cijene<\/strong>\u00a0za \u2018prosje\u010dne Hrvate\u2019. Ko\u010di\u0161 isti\u010de da i u Hrvatskoj postoje pojedinci koji su spremni platiti velike iznose za odlazak u svemir, ali i da cijene svake godine drasti\u010dno padaju.<\/p>\n \u201cNastavi li cijena padati u sljede\u0107ih tridesetak godina,\u00a0let u svemir bit \u0107e pristupa\u010dan svima<\/strong>\u201c, govori Ko\u010di\u0161. Dodaje i da \u0107e s vremenom i napretkom tehnologije let u svemir imati cijenu kao \u0161to ju danas ima let avionom. Bez obzira na to \u0161to nije rije\u010d o bli\u017eoj budu\u0107nosti, Ko\u010di\u0161 smatra da \u0107e se dana\u0161njim mladim generacijama sigurno pru\u017eiti prigoda da odu u svemir i da barem suborbitalno lete, a isto tako i da postanu hrvatski astronauti.<\/p>\n Novine Global mo\u017eete prolistati i u digitalnom izdanju<\/a>.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n Odlazak u svemir \u010desto se \u010dini\u00a0neostvarivim<\/strong>\u00a0ili dalekim, kao i sudjelovanje u samoj svemirskoj industriji. Mnogi u djetinjstvu ma\u0161taju kako \u017eele postati\u00a0astronauti<\/strong>, posjetiti Mjesec ili oti\u0107i na Mars. Iako svemirska znanost i cjelokupna industrija nude mnogo mogu\u0107nosti, ma\u0161tanje i volja samo su prvi korak prema svemiru. Interes za svemirom u Hrvatskoj se naj\u010de\u0161\u0107e pojavljuje u mladih koji na probleme nailaze \u010dim im se javi \u017eelja za ulaskom u svemirsku industriju, i to zbog\u00a0obrazovanja<\/strong>, u \u010dlanku nam donose novine Global<\/a>.<\/p>\n \u201cKada bi se mladima pru\u017eila mogu\u0107nost da od po\u010detka \u0161kolovanja stje\u010du osnovna znanja o svemiru i svemu \u0161to svemir pru\u017ea te kada bi ih se\u00a0motiviralo da ma\u0161taju<\/strong>\u00a0i razvijaju svoju kreativnost i ideje, oni bi daljnjim \u0161kolovanjem usavr\u0161avali svoje znanje i dobili jasnu ideju o onome \u0161to ih zanima\u201d, obja\u0161njava predsjednik Jadranske aerosvemirske asocijacije (A3) Slobodan Danko Bosanac.<\/p>\n Osim \u0161to profesori nedovoljno motiviraju mlade, Bosanac smatra i da je op\u0107enito rije\u010d o\u00a0pogre\u0161ki obrazovnog sustava<\/strong>, gdje se fokus ne stavlja dovoljno na tehni\u010dke i prirodne znanosti, odnosno\u00a0STEM<\/strong>. Da bi se osoba bavila svemirskom industrijom, nu\u017ena je specijalizacija u jednom od STEM podru\u010dja. Iako na hrvatskim fakultetima postoji nekoliko studija vezanih uz svemir, Bosanac isti\u010de da je vi\u0161e rije\u010d o formalnosti te da je priklju\u010divanje raznim edukacijama, programima i projektima najlak\u0161a i najbolja prigoda da mlada osoba stupi u kontakt sa stru\u010dnjacima i pribli\u017ei se svemirskoj znanosti i industriji.<\/p>\n Jedan od na\u010dina je i priklju\u010divanje samoj Jadranskoj aerosvemirskoj asocijaciji koja provodi\u00a0motivacijska predavanja<\/strong>\u00a0te poti\u010de istra\u017eivanja i razvoj industrije.<\/p>\n OSIM \u0160TO PROFESORI NEDOVOLJNO MOTIVIRAJU MLADE, BOSANAC SMATRA I DA JE OP\u0106ENITO RIJE\u010c O POGRE\u0160KI OBRAZOVNOG SUSTAVA<\/p><\/blockquote>\n \u201cJedna od najnovijih inicijativa asocijacije jest pokrenuti\u00a0te\u010dajeve astronautike<\/strong>\u00a0na pojedinim fakultetima gdje \u0107e i visokokvalificirani vanjski stru\u010dnjaci odr\u017eavati predavanja iz pojedinih podru\u010dja\u201d, dodaje Bosanac. Postati astronautom tako nije ne\u0161to neostvarivo, ali potrebno je ispuniti odre\u0111ene uvjete. Prije svega, osoba ne mo\u017ee postati astronaut ako dr\u017eava, u ovom slu\u010daju Hrvatska, nije uklju\u010dena u neku od svemirskih aktivnosti. S obzirom na to da astronaute lansiraju velike agencije kao \u0161to je\u00a0NASA<\/strong>, temeljni uvjet Hrvatske bio bi da je prije svega \u010dlanica Europske svemirske agencije, obja\u0161njava Bosanac. Tako\u0111er, napominje da dr\u017eava mora pokazati da je ozbiljno zainteresirana i spremna sura\u0111ivati na svemirskom projektu.<\/p>\n \u201cNa\u0161e tvrtke, a posebno mladi, mogli bi se, na primjer, uklju\u010diti u projekt razvoja letjelice za Mjesec. Kada bi sudjelovali u takvom projektu i kada bi ta letjelica oti\u0161la na Mjesec, mogli bismo govoriti da je i Hrvatska uspjela oti\u0107i u svemir\u201d, isti\u010de Bosanac.<\/p>\n Uz profesionalni rad u svemirskoj industriji, odlazak u svemir mo\u017ee se ostvariti i preko\u00a0svemirskog turizma<\/strong>. Rije\u010d je o svemirskim putovanjima ljudi u rekreativne svrhe.<\/p>\n \u201cSvemirski turizam kre\u0107e ve\u0107 od takozvanih zero-G letova gdje zrakoplovi\u00a0nebom lete po parabolama<\/strong>, a tijekom svake parabole zrakoplov slobodno pada te se na odre\u0111eno vrijeme mo\u017ee osjetiti beste\u017einsko stanje\u201d, obja\u0161njava\u00a0Danko Ko\u010di\u0161<\/strong>, nacionalni koordinator i predsjednik udruge World Space Week Hrvatska. Ne\u0161to kompleksniji i skuplji oblici svemirskog turizma su suborbitalni let koji dose\u017ee granice svemira i ponovno se vra\u0107a na Zemlju bez ulaska u orbitu, te orbitalni letovi \u2013 let u ni\u017eu Zemljinu orbitu. Kako komentira Ko\u010di\u0161, zero-G let bio bi ujedno najprivla\u010dniji i najpovoljniji za budu\u0107e turiste, koji bi se relativno lako mogao organizirati u Hrvatskoj.<\/p>\n \u201cU Hrvatskoj bi se, na primjer, moglo letjeti od Istre do Dubrovnika, \u0161to bi ljudima pru\u017eilo vi\u0161estruko zadovoljstvo, po\u010dev\u0161i od samog leta do odmora i opu\u0161tanja na na\u0161oj obali\u201d, isti\u010de Ko\u010di\u0161. Hrvatska je sama po sebi turisti\u010dka zemlja pa bi tako uvo\u0111enje odre\u0111ene vrste svemirskog turizma moglo zna\u010dajno\u00a0pridonijeti razvitku turizma<\/strong>, ali i \u010ditave zemlje. No, prema Ko\u010di\u0161u, rije\u010d je ipak o ne tako bliskoj budu\u0107nosti.<\/p>\n \u201c\u017delimo li ostati konkurentni po pitanju turizma u budu\u0107nosti, u interesu i dr\u017eavnih institucija i privatnih kompanija za po\u010detak bi trebala biti ponuda zero-G letova\u201d, dodaje Ko\u010di\u0161.<\/p>\n Letovi turista u suborbitalne ili orbitalne dijelove svemira nisu tako skoro izvedivi u Hrvatskoj jer osim financijskih zahtjeva, tijekom letova dolazi i do\u00a0ve\u0107ih opasnosti za turiste<\/strong>.<\/p>\n \u201cAko se govori o daljnjoj budu\u0107nosti i putu na Mjesec ili Mars, govori se o\u00a0dugoro\u010dnom<\/strong>\u00a0putovanju u svemir pri \u010demu veliku pozornost treba posvetiti sigurnosti putnika i odr\u017eivosti organizma i psihe\u201d, navodi Ko\u010di\u0161. Klju\u010dna su prepreka putovanju u svemir ipak\u00a0previsoke cijene<\/strong>\u00a0za \u2018prosje\u010dne Hrvate\u2019. Ko\u010di\u0161 isti\u010de da i u Hrvatskoj postoje pojedinci koji su spremni platiti velike iznose za odlazak u svemir, ali i da cijene svake godine drasti\u010dno padaju.<\/p>\n \u201cNastavi li cijena padati u sljede\u0107ih tridesetak godina,\u00a0let u svemir bit \u0107e pristupa\u010dan svima<\/strong>\u201c, govori Ko\u010di\u0161. Dodaje i da \u0107e s vremenom i napretkom tehnologije let u svemir imati cijenu kao \u0161to ju danas ima let avionom. Bez obzira na to \u0161to nije rije\u010d o bli\u017eoj budu\u0107nosti, Ko\u010di\u0161 smatra da \u0107e se dana\u0161njim mladim generacijama sigurno pru\u017eiti prigoda da odu u svemir i da barem suborbitalno lete, a isto tako i da postanu hrvatski astronauti.<\/p>\nVa\u017enost prvog kontakta<\/h2>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.globalnovine.eu\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/Slobodan_Danko_Bosanac-1024x683.jpg\")
<\/a>Turisti\u010dki letovi<\/h2>\n
![\"\"](\"https:\/\/www.globalnovine.eu\/wp-content\/uploads\/2021\/02\/Danko_Kocis-1024x576.jpg\")
<\/a>Pad cijena<\/h2>\n
Temeljni uvjet Hrvatske za sudjelovanje u svemirskoj industriji je \u010dlanstvo u Europskoj svemirskoj agenciji, isti\u010de predsjednik Jadranske aerosvemirske asocijacije<\/h2>\n
Va\u017enost prvog kontakta<\/h2>\n
<\/a>Turisti\u010dki letovi<\/h2>\n
<\/a>Pad cijena<\/h2>\n