Prvi sastanak/webinar članova Asocijacije pod nazivom „R&D to Network“ održan je 24.6.2020 u 17h .
Sastanak je imao samo jednu temu, međusobno upoznavanje kroz projekte na kojima članovi rade i diskusiju o mogućoj suradnji na projektima.
Važnost svemirskog razvoja i važnost ovog sastanka u kraćem je izlaganju govorio predsjednik A3 Slobodan Danko Bosanac. vidi prezentaciju
Mirta Medanić je dala temeljne informacije o A3, pogodnosti koje članstvo A3 u međunarodnim institucijama pruža članstvu A3 u kontaktima i umrežavanju na međunarodnom planu te povoljnosti za obrazovanje mladih i njihovo povezivanje s kolegama u svijetu. Vidi prezentaciju.
Poziv svemira nije samo mašta da odemo među zvijezde, već i da osiguramo da je naše kućno stanište trajno mjesto čovječanstva. Otići među zvijezde ujedno je i promatranje našeg doma da pazimo da bude lijepo mjesto gdje se možemo vratiti. Sastanak “Eyes on Earth”, u okviru Copernicus programa, upravo je namijenjen toj svrsi, pogledom na Zemlju upoznati sve njene vrline i mane a pogotovo kako ljudi koriste jedino mjesto opstanka. Prijavite se na taj događaj, koji će se održati 2-3 lipnja 2020, gdje se interaktivno možete ukljućiti u predavanja koja vas zanimaju.
12. travnja cijeli svijet slavi Dan zrakoplovstva i astronautike – memorijalni datum posvećen prvom ljudskom letu u svemir. Ovo je poseban dan – dan trijumfa znanosti i svih koji danas rade u svemirskoj industriji. Na taj dan pokrenut je Sveruski znanstveni festival NAUKA 0+ (jedan od najvećih društvenih projekata u Rusiji na polju popularizacije znanosti, organiziran uz potporu Ministarstva znanosti i visokog obrazovanja Ruske Federacije, Moskovskog državnog sveučilišta Lomonosov, Ruske Vlade i Ruske akademije znanosti) kao međunarodni online program certifikacije “Uvod u raketni i satelitski inženjering” (12. i 17. travnja 2020.)
Program je iznimno zanimljiv, a jedan od predavača Alessandro Golkar biti će predavač na Brijunskoj konferenciji u rujnu. Program ima jako zanimljive teme i preporučavamo svima, pogotovo studentima.
Predavanje prof. Alessandra Golkara, Novi svemir:
Ostala online predavanja možete pogledati na poveznici:
Kako bi pomogli europskim malim i srednjim poduzetnicima svemirskog sektora u ovoj kompleksnoj i teškoj situaciji, SME4SPACE je odlučio pokrenuti stranicu s informacijama.
Na ovoj stranici nabrojane su i/ili opisane sve mjere potpora i inicijative u korist europskih malih i srednjih poduzetnika u svemirskom sektoru iz ESA-e, EK i država članica, s kratkim izvještajem provedenim od strane SME4SPACE na temu hitnih aktivnosti i potreba, ali i zabrinutosti europskih malih i srednjih poduzetnika iz svemirskog sektora.
Pored toga, na kraju teksta možete pronaći i direktne poveznice na važeće COVID-19 informativne sekcije radnih članica SME4SPACE.
Prvi rezultati i prijedlozi istraživanja SME4SPACE o COVID-19 predloženi ESA-i, Europskoj komisiji i državama članica na koje se odnosi
Na ovim stranicama predstavljamo sažetak rezultata brzog istraživanja hitnih akcija i potreba te zabrinutosti europskih MSP-ova u svemirskom sektoru. Istraživanje je provedeno od 20. do 24. ožujka 2020. godine. Istraživanje je prosljeđeno svim članicama SME4SPACE i našoj proširenoj listi primatelja obavijesti putem e-pošte, te objavljeno i na web stranici SME4SPACE, kao i na profilima na LinkedInu i Twitteru.
Istraživanje je polučilo 113 odgovora iz 18 europskih država (članica ESA-e i EK-a) i Kanade.
Među glavnim problemima s kojima se suočavaju europski MSP-ovi u svemirskom sektoru nalazimo:
Ograničenje novčanog toka,
Dostupnost radne snage,
Problem s opskrbom,
Među predloženim hitnim mjerama ističemo:
Povaćanje avansa (čak i na razini ključnih etapa već pokrenutog projekta),
Prilagodljivost:
– pridržavanje rasporedu u odnosu na odgađanje rokova i ključnih etapa (bez ikakvih eventualnih penala),
– produžiti trajanje projekata radi dovršetka aktivnosti,
– omogućiti izmjene ugovora u ESA-inim projektima koji se odnose na dodatne troškove uzrokovane trenutnom situacijom,
– predviđanje isplata, pregled planova isplata za ključne etape projekata, frakcioniranje ključnih etapa,
– neutralizacija ugovornih penala,
Financijska potpora:
– poduzetnički kapital namijenjen svemirskom sektoru,
– kratkoročni zajmovi i potpore za istraživanje i razvoj,
– omogućavanje kreditiranja aktivnosti MSP-ova,
– omogućavanje punog odbitka poreza za povećanje kapitala od strane trenutnih dionirača
– intervencija Vlade i europskih institucija u potpori MSP-ovima financijskim sredstvima,
– financijska podrška za održavanje ekonomske održivosti,
– financijska potpora za pomoć novoosnovanim tvrtkama i MSP-ovima za pokrivanje troškova osoblja nakon otkaza ugovora i kašnjenja ulaganja,
– EK mora zadržati razinu Proračuna za svemir u sljedećim godinama, jer su na osnovu Proračuna donesene odluke, a smanjenje Proračuna bilo bi katastrofalno za naše poslovanje,
– ESA i EK mogu lako ranije odobriti plaćanja na već realizirane potpore, ugovore i projektne etape.
Do kraja mjeseca, trebao bi biti potpisan sporazum koji za hrvatsku industriju može značiti značajan korak prema sudjelovanju na europskim svemirskim projektima. Hrvatska će, naime, u idućih pet godina uložiti osam milijuna eura za udio u Europskoj svemirskoj agenciji. U toj vrijednosti hrvatske tvrtke dobit će ESA-ine projekte.
Senzori za plin, sferni optički mikrorezonatori za senzoriku i lasere, IR fotodiode, litij-ionske baterije, LED diode iz čiste sobe… Sve to, a i još ponešto, proučava se i stvara u Laboratoriju za molekulsku fiziku i sinteze novih materijala pri Institutu Ruđer Bošković.
Pitanje: jesmo li imali posjetu vanzemaljaca? Pogotovo nakon otkrića prolaza Oumuamua kroz naš Sunčev sustav koji je nalik na cigaru, što proturječi svim modelima formiranja asteroida (obično su približno kuglasti), ima daleko dublje značenje osim dokone diskusije po medijima. Pitanje je koje traži odgovor ne o posjeti tih bića nama nego o budućnosti naše civilizacije da jednog dana mi krenemo na taj put.
Hrvatski fizičar Slobodan Danko Bosanac, jedan od začetnika hrvatske svemirske industrije i autora Prijedloga nacionalne svemirske strategije, tvrdi da je trenutačno nemoguće otkriti postojanje izvanzemaljskog života.
– Došli smo do granica spoznaje o prirodi, barem u onim segmentima koji govore o putovanjima svemirom. To su, prije svega, spoznaje o maksimalnoj brzini putovanja svemirom i pogotovo o izvorima energije. Oba ta segmenta daju argumente da je dolazak izvanzemaljaca u posjet nemoguća misija, pri čemu se uzima u obzir i to da današnja opažanja planeta koja bi eventualno podržavala život pokazuju da su toliko daleko da je to neostvarivo. Samo postojanje života ne osigurava visokorazvijenu civilizaciju, a i tada su ti planeti, iako prema dostupnim podacima još nije otkriven nijedan koji bi mogao biti kandidat, još udaljeniji. Naravno, postoji uvijek ono ‘a možda ne znamo sve o prirodi’ – kaže Bosanac, dodajući da nagađanje o tome što bi bilo kad bi bilo vodi u znanstvenu fantastiku.
Delegacija Adriatic Aerospace Association, u sastavu predsjednika Slobodan Danko Bosanac, Filipa Kisića, Matije Makotera, Luke Korova, Mario Muštra, Darko Lukša i Vlado Sruk posjetila je Aerospace Engineering Department, Fachhochschule Wiener Neustadt, Austria gdje su nas primili njihov direktor Carsten Scharlemann, Carlo Girardello, Kaarel Repaen i Wolfgang Treberspurg. Posjeta je nastavak suradnje na tehnologiji satelita, prije svega upoznavanje s iskustvima grupe u WN na CubeSat Pegasus, koji je u orbiti, i na njihovom novom projektu CLIMB. S naše strane upoznali smo ih s projektom CubeSat Perun I. Nakon jako plodne diskusije bili smo na obilasku laboratorija u kojem se slažu i testiraju sateliti. Sastanak je završen potpisivanje ugovora o suradnji između A3 i Aerospace Engineering Department.
Na zasjedanju Znanstvenog i tehničkog podkomiteta UN COPUOS-a i Hrvatska ima svoje predstavnike u svojstvu promatrača.
Na redovitom zasjedanju Znanstvenog i tehničkog podkomiteta sudjeluju veleposlanik pri OESS (Organizacija za europsku sigurnost i suradnju) Mario Horvatić, te Jasminka Dinić i Iva Baković kao članice delegacije. Hrvatska ima status promatrača, no trebala bi biti primljena u stalno članstvo na zasjedanju u lipnju.
Zasjedanju prisustvuje i članica A3 Mirta Medanić kao dio delegacije SGAC (Space Generation Advisory Council).
Dugotrajni programi i skupi pojedinačni svemirski projekti moraju imati političku podršku na mnogo godina i država ih treba financijski potpomagati, smatraju autori prijedloga Nacionalne svemirske strategije i Nacionalnog svemirskog programa.
Hrvatska znanost, tehnologija i gospodarstvo moraju se povezati; riječ je o neminovnom procesu, rečeno je na Institutu Ruđera Boškovića gdje je u srijedu predstavljen prijedlog Nacionalne svemirske strategije i Nacionalnog svemirskog programa. Ovaj prijedlog osmislili su članovi Adriatic Aerospace Associationa u suradnji s partnerima iz inozemstva, piše u članku autor Mladen Smrekar za tportal.hr.
‘Adriatic Aerospace Association je dobro uočio nedostatak strategije i programa kojim bi se Hrvatska uključila u svemirski program’, rekao je David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković koji je i član ove asocijacije.
‘Svemirski sektor ekspanzivno ide naprijed. Ako to ne shvatimo, nepovratno ćemo zaostati‘, zaključio je Bosanac.
‘Hrvatska se mora učlaniti u Europsku svemirsku agenciju i kontaktirati s ostalim nacionalnim agencijama za svemir. No da bi se znanost, tehnologija i gospodarstvo povezali i zajedno okrenuli svemiru, to se na državnoj razini mora odrediti kao strateški cilj’, poručio je prof.dr. Slobodan Bosanac, predsjednik Adriatic Aerospace Associationa.
Ni Amerikanci nisu imali strategiju
Prvi je korak, smatraju ljudi okupljeni u Adriatic Aerospace Association, donošenje dokumenta koji bi Hrvatsku pogurao u međunarodne svemirske aktivnosti. Prijedlog tog dokumenta donijeli su članovi asocijacije s udrugom malih i srednjih tvrtki za svemir, SME4SPACE. U prezentaciji su prikazani bitni elementi Nacionalne svemirske strategije koja uključuje i Nacionalni svemirski program.
Prezentacija prijedloga Nacionalne svemirske strategije, Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić
‘Ni SAD nisu imale nikavu strategiju sve dok Gagarin nije otišao u svemir. Tada se sve preokrenulo preko noći’, rekao je Bosanac, objašnjavajući zašto bi uopće maloj zemlji poput Hrvatske trebala nekakva svemirska strategija. ‘Strategija igra odlučujuću ulogu za društevnu zajednicu. A u svemiru je budućnost.’
‘Trenutna situacija nudi dobru perspektivu za povećanje hrvatskog udjela u globalnom tržištu za svemir a uvjet je stvoriti čvrstu bazu domaće industrije i znanosti’, smatraju članovi A3 koji tvrde da se svemirskim projektima mogu zaposliti mnogi stručnjaci, što bi imalo i sekundarne učinke na tržištima informacijskih i svemirskih sadržaja, vezanih za turizam i razonodu.
Javnim novcem do snažne svemirske industrije
Dugotrajni programi, kao i skupi pojedinačni svemirski projekti moraju imati političku podršku na mnogo godina i država ih treba financijski potpomagati, smatraju članovi inicijative. Javnim novcem trebalo bi poticati obrazovanje i stručno osposobljavanje, stoji u nacrtu strategije.
To bi omogućilo stvaranje niza specijaliziranih institucija za pripremu i provedbu svemirskih projekata u Hrvatskoj. A to pak uključuje snažnu svemirsku industriju za uspješno djelovanje na globalnom tržištu; mješavinu velikih tvrtki, srednjih sustava i podsustava dobavljača i manjih dobavljača dijelova i usluga, te suradnju sa svjetskim znanstvenicima.
Europska svemirska agencija ESA, bilateralni projekti sa zemljama EU, a naročito sa zemljama jugoistočne Europe, naši su glavni partneri za svemir, smatraju članovi inicijative.
Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić
Hrvatska ima svoje adute
Hrvatska nema razvijeni svemirski program premda ima potencijal voditi ga u početku na jednostavnijim projektima. U nekim područjima moguće je postići brzi razvoj: u izgradnji malih satelita, proizvodnji komponenti i podsustava za svemirske transportne sustave, poput pogonskih grupa za satelite, raketa za sondiranje gornjih slojeva atmosfere, mikro i mini-nosača satelita.
Hrvatska bi trebala moći ponuditi svoju pamet i kad je riječ o implementaciji robotike i senzorne tehnike, SAR tehnologiji, istraživanju vremenskih i klimatskih promjena, nadzoru mora, obradi podataka o promatranju Zemlje te razvoju i proizvodnji materijala i konstrukcija vrlo otpornih na temperaturu, magnetska polja i svemirsko zračenje.
Programski ciljevi kojih bi se trebali držati Izvor: Screenshot / Autor: A3
Hrvatska mora biti ozbiljan konkurent u sve konkurentnijem globalnom komercijalnom tržištu u zrakoplovstvu, a u posljednje vrijeme i u svemirskom tehnološkom okruženju. Od telekomunikacije i navigacije, preko promatranja Zemlje, do svemirskog transporta i izgradnje i održavanja svemirskih postaja, niz je područja u kojima treba potražiti svoju priliku, smatraju članovi A3.
Razvoj mini i mikro satelita
Hrvatska bi čim prije trebala realizirati koncept mini i mikro satelita koji bi se razvijali samostalno i u suradnji s europskim partnerima, smatraju u A3. Od posebnog interesa je korištenje podataka sa satelita iz serije Sentinel koji se lansiraju u okviru EU programa COPERNICUS. Ti sateliti omogućuju dnevna i noćna promatranja kopna i mora pri svim vremenskim uvjetima; višespektralno promatranje vegetacije na kopnu i u priobalnom pojasu, kao i raspodjele temperatura na površini; detekciju štetnih plinova i aerosola koji utiču na kvalitetu atmosfere i klimatske promjene, te za oceanografska istraživanja vezana za klimatske promjene.
Hrvatska mora koristiti podatke planetarnih i deep space misija ESA kao što su BEPI-COLOMBO, SOLAR ORBITER ili CHEOPS, i uključiti se u planiranje i realizaciju misija predviđenih u skoroj budućnosti, kaošto su PLATO ili ATHENA.
Što će Hrvatskoj vlastiti sateliti?
Hrvatska može ostvariti veliki uspjeh u razvoju astrofizike, planetologije i srodnih znanstvenih oblasti korištenjem podataka i slika koji će se dobiti prijenosom sa svemirskog teleskopa James Webb i specijaliziranih sondi za istraživanje dubokog svemira. Kao budući član ESA Hrvatska će imati mogućnost pristupa snimkama i podacima spomenutih sondi. No to ne znači da ne bi trebali graditi i vlastite satelite.
‘Moramo imati vlastite satelite kako bismo bili sigurni da su dobiveni podaci pouzdani i da ih možemo dobiti kad ih trebamo’, smatra Bosanac.
Izvor: tportal.hr / Autor: Matej Grgić
Svemirski transport je u sadašnjosti u okviru ESA misija ograničen na transport bez ljudske posade. Među članicama trenutno ESA ne postoji suglasnost o planovima za letove u orbiti Zemlje ili prema bliskim nebeskim objektima vlastitim svemirskim letjelicama s ljudskom posadom. Hrvatska bi se trebala ograničiti na misije manjeg obima bez ljudske posade, koje će služiti razvoju znanosti i tehnologije, zaštiti od elementarnih nepogoda i katastrofa, kao i osiguranju sigurnosti u slučaju kriznih situacija. A da bi se to postiglo, treba stimulirati razvoj hibridnih, elektromagnetnih i drugih novih sustava propulzije, upravljanja, navođenja i promatranja. A takve tvrtke i rješenje već postoje kod nas, reko je Bosanac.
Umjetna inteligencija i robotika
Umjetna inteligencija i robotika, sve brža digitalna komunikacija, biotehnologije, fizika čvrstih stanja, hibridna i elektromagnetska propulzija, nanomaterijali i druge tehnologije, sve se to implementira u svemirske sustave. Dosta od toga već postoji, čime se smanjuju troškovi budućih svemirskih istraživanja. No da bi se ona provela, treba stimulirati osnivanje i razvoj malih i srednjih tvrtki, angažiranih u oblasti visokih tehnologija s potencijalnom primjenom u svemiru, kažu u A3.
English
